Naše podjele čine manje sjajnim naše svjedočenje Krista

Zauzimanje za ponovno uspostavljanje jedinstva kršćana dužnost je i velika odgovornost za sve – istaknuo je papa Benedikt XVI. u srijedu, 25. siječnja, u Bazilici svetoga Pavla izvan zidina, predvodeći svečanu Večernju molitvu blagdana Obraćenja svetoga Pavla apostola održanu na završetku Molitvene osmine za jedinstvo kršćana koja je ove godine održana o temi „Svi ćemo biti preobraženi pobjedom Isusa Krista, našega Gospodina“.

Papa

Sjedinjeni u Kristu, pozvani smo sudjelovati u njegovu poslanju, odnosno donijeti nadu tamo gdje prevladavaju nepravda, mržnja i očaj. To je – u riječima Svetoga Oca – cilj punoga jedinstva kršćana. U godini u kojoj ćemo proslaviti 50. obljetnicu početka Drugoga vatikanskog sabora, koji je blaženi Ivan XXIII. najavio 25. siječnja 1959. godine upravo u ovoj bazilici, – rekao je potom Sveti Otac – iako u ovo naše doba proživljavamo bolno stanje podjele, mi, kršćani, možemo i imamo gledati na budućnost s nadom, jer Kristova pobjeda znači nadvladavanje svega onoga što nas zaustavlja u sudjelovanju u punini života s Njim i s drugima.
S druge pak strane, uskrsnuće Isusa Krista potvrđuje da Božja dobrota pobjeđuje zlo, ljubav nadvladava smrt. On nas prati u borbi protiv razarajuće snage grijeha koji šteti ljudskom rodu i svemu stvorenomu od Boga – istaknuo je Papa. Nazočnost uskrsloga Krista poziva sve nas kršćane da zajedno djelujemo za dobro. Sjedinjeni u Kristu, pozvani smo sudjelovati u njegovu poslanju, a to znači nositi nadu tamo gdje prevladavaju nepravda, mržnja i očaj – napomenuo je Sveti Otac te dodao – Naše podjele čine manje sjajnim naše svjedočenje Krista. Cilj je punoga jedinstva, koje očekujemo u djelatnoj nadi i za koje molimo s pouzdanjem, pobjeda, ali ne neka sporedna, nego koja je važna za dobro ljudske obitelji.
Pred današnjom kulturom u kojoj je zamisao o pobjedi često povezana s izravnim uspjehom, Sveti je Otac predložio kršćanski vidik u kojemu je pobjeda dug postupak preobrazbe i rasta u dobru, koji u ljudskim očima nije uvijek ravnomjeran. Ona se ostvaruje prema Božjim vremenima, a ne našim – napomenuo je Papa – i od nas zahtijeva duboku vjeru i strpljivu ustrajnost. Iako Kraljevstvo Božje konačno prodire u povijest Isusovim uskrsnućem, ono još uvijek nije potpuno ostvareno.
Konačna će se pobjeda ostvariti samo drugim Gospodinovim dolaskom, koji očekujemo strpljivom nadom – istaknuo je Sveti Otac. I naše iščekivanje vidljivoga jedinstva Crkve ima biti strpljivo i puno pouzdanja. Samo u takvom raspoloženju naša molitva i naše svakodnevno zauzimanje za jedinstvo kršćana pronalaze svoje puno značenje. Strpljivo čekanje – prema Papinim riječima – ne znači pasivnost ili ravnodušnost, nego spreman i pozoran odgovor na sve mogućnosti zajedništva i bratstva, koje nam daruje Gospodin.
Osvrnuvši se na kratka čitanja Večernje molitve, Sveti je Otac govorio o izvanrednom događaju iz života svetoga Pavla kada se on, Saul, poznat po revnosti kojom je progonio Crkvu koja se rađala, preobrazio u neumornoga apostola Evanđelja Isusa Krista. Ta je preobrazba – objasnio je Papa – prije svega djelo milosti Boga koji je djelovao prema svojim nedokučivim putovima. Preobrazba koju je osjetio u svojem životu nije ograničena na etički plan, kao obraćenje s nemoralnosti na moralnost, a ni na intelektualni, kao promjena vlastitoga načina shvaćanja stvarnosti, nego je više riječ o radikalnoj obnovi vlastitoga bića, u brojnim vidicima sličnoj ponovnom rođenju. Takva preobrazba svoje temelje ima u sudjelovanju u otajstvu Smrti i Uskrsnuća Isusa Krista, i ocrtava se kao postupni put suobličenja s Njim.
Što se tiče jačanja nade u uskrsnuće koje je provodio taj izvanredni evangelizator, Papa je podsjetio da nam sveti Pavao govori kako svaki čovjek, uranjanjem u Kristovu smrt i uskrsnuće putem Krštenja, sudjeluje u pobjedi Onoga koji je prvi pobijedio smrt. Dok uzdižemo svoju molitvu – dodao je Sveti Otac – pouzdajemo se da ćemo biti preobraženi i suobličeni Kristovoj slici. A to je posebno istinito u molitvi za jedinstvo kršćana. Kada, naime, zazivamo dar jedinstva Kristovih učenika, želja Isusa Krista koju je izrazio uoči svoje muke i smrti, u molitvi upravljenoj Ocu: ‘da svi budu samo jedno’, postaje naša. Zbog toga molitva za jedinstvo kršćana nije drugo doli sudjelovanje u ostvarenju božanskoga nauma za Crkvu, a djelatno je zauzimanje za ponovno uspostavljanje jedinstva dužnost i velika odgovornost za sve – istaknuo je Sveti Otac.
Ponekad se može steći dojam da je put prema punom uspostavljanju zajedništva još vrlo dug i pun prepreka – primijetio je Papa te pozvao na obnovu vlastite odluke u hrabroj i velikodušnoj težnji prema jedinstvu koje je Božja volja, po primjeru svetoga Pavla. Uostalom, na tom putu ne nedostaju pozitivni znakovi obnovljenoga bratstva i zajednički osjećaj za odgovornost pred velikim problemima koji pogađaju naš svijet – primijetio je Sveti Otac te dodao da je sve to razlog za radost i veliku nadu koje nas imaju ohrabriti da nastavimo u svojemu zauzimanju kako bismo svi zajedno stigli na konačni cilj.
Hod je prema jedinstvu u bazilici, uz tamošnju benediktinsku zajednicu, posvjedočila nazočnost metropolita Gennadiosa, predstavnika Carigradskog ekumenskog patrijarhata, velečasnoga Richardsona, osobnoga predstavnika u Rimu canterburyjskoga nadbiskupa Rowana Williamsa, te predstavnika različitih Crkvi i crkvenih zajednica. (rv/bitno.net)

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 27. siječnja 2012.

Možda vam se svidi