Crkveni poglavari i stručnjaci uključeni u rad na novoj apostolskoj konstituciji o Rimskoj kuriji predstavili su „Praedicate Evangelium“ (Propovijedajte evanđelje) na dvosatnoj konferenciji za medije u Tiskovnom uredu Svete Stolice.

Tekst dokumenta objavljen je na svetkovinu svetoga Josipa, 19. ožujka.

Misionarska dimenzija

Među izlagačima bio je biskup Marco Mellino, tajnik Vijeća kardinala, koji je istaknuo da sam naslov dokumenta – „Praedicate Evangelium“, naglašava misionarsku dimenziju i temeljnu dužnost evangelizacije, navještaj Radosne vijesti Evanđelja, što se tiče svih službi koje pomažu Papi u njegovoj pastoralnoj službi.

Naglasio je i kako je Rimska kurija po svojoj naravi u službi opće Crkve, pod vodstvom Pape, te mu pomaže u obavljanju njegovog općeg pastoralnog poslanja diljem svijeta.

Biskup Mellino je primijetio kako sada u jednadžbu ulazi i pojam sinodalnosti, jer Rimska kurija postaje sve važnija u slušanju i dijalogu s partikularnim Crkvama dok obavlja svoju službu.

Završetak reforme

Kardinal Marcello Semeraro, prefekt Kongregacije za kauzu svetih, koji je tijekom ovih godina pomagao papi Franji i kardinalima u pripremi dokumenata, dao je uvid i povijesni kontekst nastajanja konstitucije.

Nova će apostolska konstitucija zamijenit će sadašnji dokument kojim je uređena Rimska kurija, „Pastor Bonus“, koju je 28. lipnja 1988. objavio papa Ivan Pavao II. Nova će konstitucija stupiti na snagu 5. lipnja 2022., na svetkovinu Duhova.

Kardinal Semeraro kazao je kako „Praedicate Evangelium“, koji je nastajao dugi niz godina na temelju rasprava koje su počele još na konklavi 2013. godine, dovodi do završetka reforme Rimske kurije.

Mnoge su reforme već provedene posljednjih godina, čak i prije dovršavanja nove konstitucije, no uredi Rimske kurije će morati osigurati da su njihovi aktualni statuti u skladu konačnim naznakama u apostolskoj konstituciji.

Novine u konstituciji

Pater Gianfranco Ghirlanda, SJ, kanonski pravnik i profesor emeritus Papinskog sveučilišta Gregoriana je isto tako ponudio svoje mišljenje o dokumentu.

Istaknuo je novine, među njima naglašavanje sve važniju ulogu laika u Rimskoj kuriji i mogućnost da imaju položaje vlasti i upravljanja, a istodobno se priznaje odgovornost tamo gdje je potreban sveti red.

Pater Ghirlanda se osvrnuo na ulogu i autoritet biskupskih konferencija diljem svijeta u vršenju njihovih ovlasti. Spomenuo je i Papinskog povjerenstvo za zaštitu maloljetnika kojemu je dana posebna važnost te je stavljen u nadležnost Kongregacije za nauk vjere. Opisao je reforme i reorganizaciju ureda u gospodarskom i financijskom području Svete Stolice, kako bi se oni doveli do najnovijih standarda i zadovoljili trenutne potrebe.

Zaključno, istaknuo je da se u svim tim reformama nalazi naglasak na „unutarnjoj reformi“, što znači osiguravanje odgovarajućeg nutarnjeg raspoloženja svih onih koji služe u Rimskoj kuriji, usmjeravanjem veće pozornosti na osobno, trajno obraćenje, što nije samo pitanje strukture „sempre reformanda“ – neprestano obnavljane – već najprije u odnosu na osobe.