Uz obilježavanje 50. obljetnice II. vatikanskog sabora slavi se i 20. obljetnica objavljivanja Katekizma Katoličke crkve

KKC

Ideja da se objavi opći katekizam Katoličke crkve pojavila se na Biskupskoj sinodi 1985. godine, održanoj o 20. obljetnici II. vatikanskog sabora, kada su biskupi papi Ivanu Pavlu II. očitovali želju da se izda novi Katekizam što je on odmah odobrio – kazao je kardinal Esteban Karlić, član uredničkog odbora, u intervjuu za agenciju Zenit.

Govoreći o Katekizmu Katoličke crkve, kardinal je podsjetio da se u Crkvi još uvijek rabio katekizam svetoga Pija V., zvan katekizam Tridentskog sabora (Rimski katekizam) ili Katekizam za župnike, objavljen u šesnaestom stoljeću. Sadašnji je Katekizam prihvaćanjem papinskog učiteljstva posljednjih vremena i naročito svojim sučeljavanjem sa suvremenim problemima obogatio prethodni. Pape su za cijelu Crkvu odobrili Tridentski i sadašnji katekizam – ustvrdio je kardinal Karlić.

Govoreći o povijesti sadašnjega Katekizma, rekao je da je Biskupska sinoda 1985. godine smatrala potrebnim učiniti kompendij katoličkog nauka o vjeri i moralu, da u približavanju suvremenoj kulturi bude uporište katekizmima na raznim jezicima. Već je u doba Sabora bilo bezuspješno pokrenuto pitanje izdavanja općeg katekizma, a Papa je na Sinodi 1985. godine odobrio njegovu izradbu – podsjetio je kardinal.

Papa Ivan Pavao II. je na početku 1986. godine ustanovio Povjerenstvo od dvanaest kardinala i biskupa za pripremu katekizma te izdavački odbor, koji je uz tajnika imao još sedam članova. Predsjednik Povjerenstva i odbora bio je kardinal Ratzinger, a u povjerenstvu je i odboru bila zastupljena cijela Crkva. Izdavačkom odboru naknadno smo se pridružili ja i sadašnji kardinal Schönborn, koji je u to vrijeme bio profesor teologije u Švicarskoj. Tada smo već zatekli nacrt Katekizma. Radilo se po skupinama, a rasprave su se vodile na plenarnom zasjedanju. Tako je nastao tekst katekizma koji je tijekom rada dotjerivan – primijetio je kardinal Karlić.

Na upit o sudjelovanju opće Crkve u izradbi Katekizma, rekao je da je pripremljeni tekst, takozvani „dorađeni projekt“ poslan svim biskupijama u svijetu, da se izjasne o njemu. Pristiglo je oko 25 tisuća odgovora, neočekivano veliki broj. Dugo smo proučavali pristigle komentare i odgovore. Bilo je uzbudljivo u raznim dijelovima Crkve vidjeti jedinstvo vjere. Odgovori su bili odlučujući za izradbu Katekizma, a nemoguće bi bilo obaviti taj posao bez Božje milosti – dodao je kardinal.

Na upit o tijeku radova, rekao je da su se Povjerenstvo i izdavački odbor susretali u Vatikanu, a za rad je bio odgovoran kardinal Ratzinger. Na završetku plenarnog zasjedanja pojavljivao bi se Sveti Otac, a jednom smo ga i mi posjetili u Castel Gandolfu. Tijekom susreta vladalo je ozračje vedrine, odgovornosti i slobode. Na karaju svakog zasjedanja kardinal bi Ratzinger pripremio vrlo jasno i korisno izvješće za budući rad.

A na upit o odabiru jezika, rekao je da je francuski jezik bio službeni, no ni drugi jezici nisu bili zanemareni. Za tipsko izdanje odabran je latinski jezik, jer ga se smatralo najprikladnijim da po uzoru na veliku tradiciju svetaca, učiteljstva i teologa izrazi kršćansko otajstvo Crkve. Prevođenje je na latinski jezik potrajalo pet godina, premda je Katekizam već bio odobren i tiskan na francuskom, talijanskom i španjolskom, a u prosincu je 1992. na svečanosti koju je predvodio sam Sveti Otac u Rimu predan predstavnicima cijele Crkve kao novi znak katoliciteta.

Na primjedbu da se na Sinodi govorilo o cunamiju sekularizacije i o II. vatikanskom saboru kao o kompasu, rekao je da je II. vatikanski sabor snažno utjecao na pastoral, na zakonike Istočne i Zapadne crkve, na svećeničku službu, na liturgijske knjige i na proročki ulogu Crkve, a to je sve sažeto u Katekizmu Katoličke crkve. Katekizam je doista bio proročki plod II. vatikanskog sabora – zaključio je kardinal Karlić. (rv/bitno.net)

Foto: Shutterstock.com