Turkson

Europa koja se, vjerna svojim kršćanskim korijenima zauzima za poštovanje vjerske slobode za svako ljudsko biće, cijelom svijetu šalje pozitivni znak, i znak nade. Obraćajući se europskim zastupnicima u Strasbourgu, kardinal Peter Turkson, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, istaknuo je središnju ulogu zaštite temeljnih pravâ i slobodâ, među kojima i one vjerske – kako je rekao – shvaćene kao stožer uljudbenoga suživota u pluralističkom društvu kao što je europsko.

Kako izvještava agencija Sir, kardinala je Turksona paneuropska radna skupina pozvala na skup o vjerskoj slobodi i diskriminacijama kojima su podvrgnuti kršćani u svijetu, održan 20. studenog. Kardinal, u čijoj je pratnji bio msgr. Aldo Giordano, stalni promatrač Svete Stolice pri Vijeću Europe, izdvojio je četiri glavne točke: povijesni i sadašnji razvoj ljudskih prava; zatim kako Katolička crkva shvaća ljudska prava i samu vjersku slobodu; kako zamišlja odgovornost političkih ustanova prema vjerskoj slobodi, te zaštitu i promicanje vjerske slobode u svijetu.

Vjerska je sloboda pitanje pravednosti, i povezana je s razvojem neotuđivih ljudskih prava u povijesti, i na svakom kontinentu – istaknuo je kardinal koji se u svojem izlaganju osvrnuo i na Opću povelju o ljudskim pravima, te na dokumente Drugoga vatikanskog sabora. Sloboda vjerovanja i bogoštovlja prava su svakog ljudskog bića, i imaju vrijediti posvuda. Nitko ne može drugima uskratiti ta prava. Ona ne ovise o nekom zakonu, glasu ili suglasnosti, jer su, kao temeljna prava, upisana u ljudski DNK i ispred su samih ljudskih ustanova – istaknuo je kardinal te upozorio na brojna kršenja vjerske slobode, kao i na diskriminaciju kojoj su podvrgnuti kršćani u brojnim zemljama u svijetu.

Napomenuvši potom da se u našim pluralističkim društvima vjerska sloboda treba uskladiti s drugim bitnim pravima, kardinal je istaknuo da je to pravo također stožer potreban za izgradnju mira. Osim toga, posebno je insistirao na dijalogu i uzajamnom poštovanju među vjeroispovijestima, kao i na dijalogu između religija i političkih ustanova. Jedan je dio svojega izlaganja kardinal Turkson posvetio zauzimanju vjernika u društvenoj i političkoj stvarnosti, te istaknuo da nazočnost kršćana na javnom području valja shvatiti kao prinos izgradnji općega dobra i koristi za sve ljude. (rv/bitno.net)

Foto: www.vaticaninsider.com