Papa Franjo u ponedjeljak je imenovao Jeffreyja Sachsa, profesora s američkog sveučilišta Columbia, za redovnog člana Papinske akademije društvenih znanosti.

Riječ je o ustanovi koju je 1994. osnovao Ivan Pavao II. u svrhu promicanja crkvene uključenosti u proučavanje napretka društvenih znanosti te razvoja Socijalnog nauka Crkve.

Drugi članovi ove papinske akademije uključuju bivšu američku veleposlanicu pri Svetoj Stolici, Mary Ann Glendon, ugledne znanstvenike poput Paola Carozze, F. Russella Hittingera i Michela Schooyansa, te europske političare Marija Draghija, Rocca Buttiglionea i Janne Haaland Matlary. Članovi dolaze iz različitih političkih i ideoloških pozadina.

Osim što je redoviti profesor, Sachs je i ravnatelj Centra za održivi razvoj pri sveučilištu Columbia te predsjednik UN-ove Mreže za održivi razvoj.

Jeffrey Sachs je autor više bestselera iz područja ekonomije, a časopis Economist uvrstio ga je među tri najutjecajnija živuća ekonomista.

Unatoč njegovoj popularnosti nisu svi katolici oduševljeni Sachsovim imenovanjem. Prijeporne točke su njegovo zagovaranje smanjenja prirodnog prirasta u zemljama u razvoju povećanjem dostupnosti kontraceptivnih sredstava što je u suprotnosti s katoličkim naukom.

“Uspjeh u smanjenju visokog prirodnog prirasta ovisi o školovanju djevojčica, osiguranju da djeca prežive, te pružanju pristupa suvremenim metodama planiranja obitelji i kontraceptivnim sredstvima”, kazao je Jeffrey Sachs za CNN 2011. godine.

Osim spomenutoga, potpredsjednik za pravna pitanja američkog Centra za obitelj i ljudska prava, Stefano Gennarini, godine 2014. je napisao kako se Sachs u svojoj knjizi Common Wealth: Economics for a Crowded Planet objavljenoj 2008. “založio za legaliziranje pobačaja kao jeftinog načina za eliminaciju ‘neželjene djece’ kada kontracepcija ne uspije”.

Imenovanje Sachsa u Papinsku akademiju društvenih znanosti svakako nije prvi puta da se njegovo ime spominje u Vatikanu. Prema njegovom CV-u, bio je savjetnik Papinskog vijeća Iusticia et Pax koje je radilo na enciklici Centesimus Annus pape Ivana Pavla II objavljenoj 1991. godine. Pred sam kraj prošlog tisućljeća poljski ga je Papa primio i u osobnu audijenciju budući da je bio uključen u jubilejsku kampanju kojom se pozivalo na otpis dugova zemljama u razvoju.

Njegova dva posljednja pojavljivanja na događajima organiziranima od strane Vatikana uključuju sudjelovanje na kongresu Papinske akademije za društvene znanosti pod nazivom „Novi oblici solidarnosti“ u veljači prošle godine, te sudjelovanje na događaju „Franjina ekonomija“ održanom prošlog studenog.

Uoči Sachsovog gostovanja u Vatikanu u veljači 2020. CNA je pitao kancelara Papinske akademije za društvene znanosti, biskupa Marcela Sáncheza Soronda, da prokomentira Sachsove stavove o kontroli populacije, na što je kancelar odgovorio da se Sachs “promijenio”.

Objasnio je da se američki ekonomist pojavljuje na vatikanskim konferencijama “jer integrira nauk Crkve i pape Franje u ekonomiju, stavljajući ljudsku osobu i opće dobro u središte”.

U nedavnom razgovoru za Crux Jeffrey Sachs je kazao kako je “duboko počašćen imenovanjem u Papinsku akademiju za društvene znanosti.”

“Vjerujem da su Socijalni nauk Katoličke Crkve i velike enciklike pape Franje Laudato si’ i Fratelli Tutti, ogromni darovi čovječanstvu koje se bori s globalnim izazovima siromaštva, isključivanja, ekološke krize i geopolitičkih potresa”, kazao je američki ekonomist.