Na općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. u Vatikanu Sveti je Otac nastavio katehezu o Isusovoj molitvi u evanđeljima, a današnju je audijenciju posvetio Isusovoj molitvi na Posljednjoj večeri istaknuvši da sudjelovanjem u Euharistiji sudjelujemo u Isusovoj molitvi da zlo ne pobijedi nad dobrom.

Na Posljednjoj večeri Isus anticipira svoju smrt i uskrsnuće – kazao je Benedikt XVI. objašnjavajući da se Isus na posljednjoj večeri oprostio od svojih prijatelja jer je znao da mu se približila smrt. Isus zna da će mu uskoro oduzeti život razapinjanjem na križ. Srž Isusove oproštajne večere, koja se zbila u vrijeme židovske pashe, jest lomljenje kruha i njegovo dijeljenje učenicima te kalež vina koje dijeli s svojima, a to je ustanovljenje Euharistije, velike Isusove molitve i molitve Crkve. Isus je svjestan svoje muke, smrti i uskrsnuća, stoga se posebnom gozbom želi oprostiti od svojih, različitom od svake druge. Na posljednjoj večeri On dariva nešto sasvim novo: samoga sebe, i tako slavi židovsku Pashu anticipirajući svoju smrt i uskrsnuće – kazao je Sveti Otac.

U toj molitvi – nastavio je Benedikt XVI. – Isus očituje svoj identitet i odluku da do kraja izvrši svoje poslanje posvemašnje ljubavi, žrtvu iz poslušnosti Očevoj volji. On unaprijed prikazuje svoj život koji će mu biti oduzet i tako nasilnu smrt pretvara u slobodan čin sebedarja za druge i drugima. Pretrpljeno se nasilje preobražava u aktivnu, slobodnu i otkupiteljsku žrtvu. A u činima i riječima na posljednjoj večeri jasno vidimo da se Isus iz ljubavi prema Ocu dariva svojima, a i svakomu od nas, dariva se u sakramentu ljubavi (Sacramentum caritatis) – objasnio je Papa.

Govoreći o Isusovoj molitvi, rekao je da nam Lukino evanđelje omogućuje shvatiti dubinu Isusove dirljive molitve za svoje učenike i za svakog posebno. Polazeći od zahvalne molitve i blagoslova, Isus dolazi do euharistijskog dara, i dok dariva odlučnu sakramentalnu zbilju, obraća se Petru. Na svršetku večere veli mu: „Šimune, Šimune, pazi, Sotona je dobio dopuštenje da vas može rešetati kao pšenicu, ali ja sam molio za te, da tvoja vjera ne malakše. Tako i ti, kad se obratiš, učvrsti svoju braću!“ – kazao je Sveti Otac.

Isusova molitva, kad su učenici u kušnji, daje snagu njihovoj slabosti, njihovu naporu da shvate kako Božji put ima proći kroz pashalno otajstvo smrti i uskrsnuća, koje je anticipirano u prikazivanju kruha i vina. Euharistija je hrana hodočasnika, snaga umornih, iznemoglih i zbunjenih. Isus naročito moli za Petra, a evanđelist Luka veli da je Isusov pogled tražio Petar u trenutku kad ga je triput izdao, da mu udijeli snagu da ga može slijediti: Dok je još govorio, zapjeva pijetao. Gospodin se okrenu i pogleda Petra. Petar se tada sjeti Gospodinove riječi koju mu je rekao – objasnio je Papa.

Sudjelujući u Euharistiji, draga braćo i sestre, – kazao je nadalje Sveti Otac – na izvanredan način živimo Isusovu molitvu koju je molio za svakog da zlo, koje svi srećemo u životu, ne pobijedi nego da nas ispuni preobražujuća snaga Kristove smrti i uskrsnuća. U Euharistiji Crvka izvršava Kistovu zapovijed: Ovo činite meni na uspomenu, ponavlja zahvalnu molitvu i blagoslov, a s njim i riječi pretvorbe kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu. Po Euharistiji se sjedinjujemo s Kristovom molitvom. Crkva je od samog početka shvaćala riječi pretvorbe sastavnim dijelom Isusove molitve, po kojoj nam Bog uvijek iznova daje plod zemlje i rada ruku čovječjih kao tijelo i krv Isusovu, Bog nam se dariva u Sinovoj ljubavi – ustvrdio je Benedikt XVI.

Hraneći se tijelom i krvlju Gospodina, s molitvom pashalnog Jaganjca svoju sjedinjujemo molitvu – nastavio je Papa – da ne izgubimo život nego da bude preobražen nego unatoč našoj slabosti i nevjernosti,. Molimo Gospodina da naše sudjelovanje u Euharistiji, koja je bitna za kršćanski život, bude naša najuzvišenija molitva. Molimo ga da i mi možemo, duboko sjedinjeni s njegovim prikazivanjem Ocu, svoje križeve preobraziti u slobodnu i odgovornu žrtvu ljubavi prema Bogu i svojoj braći – potaknuo je Benedikt XVI. zaključujući opću audijenciju. (rv/bitno.net)