Ustavni sud objavio je odluku u kojoj je zaključio da su sudovi i nadležna tijela dužni svima pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u “javnoj usluzi udomljavanja”, prenosi Hina.

Takav zaključak Ustavni sud je donio razmatrajući prijedloge za ocjenu ustavnosti triju članaka Zakona o udomiteljstvu, za koje je niz stranaka, udruga i pojedinaca ustvrdilo da diskriminiraju istospolne partnere.

Iako nije prihvatio prijedloge za ukidanje osporavanih zakonskih članaka, Ustavni sud je utvrdio da osporene zakonske odredbe iz kojih je izostavljena (“prešućena”) određena društvena skupina “proizvode generalne diskriminatorne učinke prema istospolno orijentiranim osobama koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima, što je ustavnopravno neprihvatljivo”.

U odluci je navedeno da su nadležna tijela koja odlučuju o pravima i obvezama građana dužna „tumačiti i primjenjivati zakone u skladu s njihovim smislom i legitimnom svrhom te odluke donositi na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih izvora prava”.

“U konkretnom slučaju to znači da su osporene zakonske odredbe dužni tumačiti i primjenjivati na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”, zaključio je Sud.

Odluka je donesena s devet glasova “za” i četiri glasa “protiv”.

U izdvojenom mišljenju koje je napisao sudac Miroslav Šumanović stoji kako „Ustavni sud ovom odlukom samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav pravo istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta, a bez provjere postoji li o tom pitanju društveni konsenzus, te uz propuštanje mogućnosti da se sukladno članku 49. stavku 1. Ustavnog zakona provede javna savjetodavna rasprava pred Ustavnim sudom u ovom predmetu, ili mogućnosti da se pribave mišljenja relevantnih stručnjaka i znanstvenika o ovdje spornom pitanju, ili barem izvrši uvid u već postojeće studije i tekstove koji su javno dostupni“.

„Ne postoji pravo na dijete (u udomiteljskom, posvojiteljskom ili sličnom kontekstu) poput prava na rad i zapošljavanje ili napredovanje u poslu… To više nije izolirana sfera pojedinaca i njihovih subjektivnih prava glede kojih može doći do nejednakosti i diskriminatornog tretmana. Ovdje je riječ o konstitutivnom (za institut udomiteljstva) značaju trećih osoba – djece, koja su subjekti prava i središnja točka instituta udomljavanja“, smatra Šumanović.

Bitno.net