Katedrala u Genovi posvećena svetom Lovri počela se graditi 1118. godine, ali nije potpuno dovršena sve do 17. stoljeća.

To je razlog zašto ju krase djela različitih umjetničkih stilova, od gotičkog i romaničkog sve do bizantinskog.

Iako je dom brojnih vrijednih umjetnina poput freski Luce Cambiasa ili Baroccijeva “Raspeća svetaca”, najupečatljiviji izložak koji se nalazi u katedrali nije djelo nijednog poznatog umjetnika, nego se radi o granati ispaljenoj tijekom Drugoga svjetskog rata.

Ako se pitate kako je dospjela tamo, odgovor je da je 9. veljače 1941. tijekom granatiranja Genove provedenog pod operacijom “Grog” jedan od projektila britanskog ratnog broda HMS Malaya pogodio jugoistočni ugao glavne lađe katedrale probivši njezin zid.

Srećom, ili Božjom intervencijom, granata nije eksplodirala, što bi za posljedicu imalo znatnu štetu u unutrašnjosti katedrale.

Zahvalni Đenovljani odlučili su sačuvati čahuru granate, kako bi ih posjetila na iskazanu im milost. Pokraj nesvakidašnjeg izloška stoji natpis uklesan u kamenu ploču:

“Ova bomba koju je odaslala britanska mornarica, iako je probila zidove ove slavne katedrale, pala je ovdje neeksplodiravši 9. veljače 1941. godine. U vječnoj je zahvalnosti Genova, Marijin grad, htjela u kamen uklesati sjećanje na takvu milost.”