Nesvakidašnja situacija dogodila se prošle nedjelje u bosanskohervegovačkoj župi Crnač koja se nalazi u sklopu Širokobriješkog dekanata. Tamo su vjernici nakon smrti fra Leonarda Hrkača koji je skrbio o župi organizirali referendum s pitanjem o prihvaćanju za župnika dijecezanskog svećenika kojega bi imenovao mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić.

Problem s preuzimanjem nekadašnje franjevačke župe u mjestu Crnač od strane dijecezanskih svećenika nije nov i seže još od 1968. godine kada je tadašnji biskup don Petar Čule poslao don Petra Vuletića kojega župljani nisu htjeli prihvatiti.

Sve do 1980. godine župa Crnač bila je bez župnika, a u tom razdoblju župu su služili fratri-gosti fra Kornelije Kordić, fra Ivan Bebek i fra Drago Čolak iz Širokog Brijega.

Nedavno preminuli fra Leonard Hrkač skrbio je o župi još od 1988. godine, a nakon njegove smrti župni Crkveni odbor je, prema pisanju Večernjeg lista, obavljao intenzivne razgovore s lokalnim biskupom i Dekanatom u Širokom Brijegu te su zakazali referendum vezan uz uređenje statusa župe.

Na referendumsko pitanje: “Slažete li se da župa Presvetog Srca Isusova Crnač po nalogu biskupa Petra Palića i na osnovi ranije donesenih dekreta regulira svoje stanje po svim kanonskim pravilima, imenovanjem dijecezanskog svećenika za župnika” 282 župljanina ili njih 95,27% odgovorila su s “da”, dok je protiv bilo njih 14 (odnosno 4,73%).

O svemu se oglasio i vikar Mostarsko-duvanjske biskupije don Nikola Menalo koji je u priopćenju naglasio kako vlast upravljanja u Crkvi postoji po božanskom ustanovljenju “i ne dodjeljuje se referendumima, niti peticijama”. Priopćenje Mostarsko-duvanjske biskupije prenosimo u cijelosti.

S obzirom na različite upite o organiziranom referendumu koji je Mjesna zajednica Crnač organizirala u nedjelju 30. siječnja 2022. godine, a radi jasnoće i izbjegavanja svih nedoumica, Biskupski ordinarijat u Mostaru priopćava sljedeće:

1. Katolička crkva ima svoj ustroj i način djelovanja, kao i način podjele službi, koja se ne može valjano steći bez kanonskog povjeravanja, kako definira Zakonik kanonskoga prava (usp. kan 146 ZKP).

2. Vlast upravljanja u Crkvi postoji po božanskom ustanovljenju i ne dodjeljuje se referendumima, niti peticijama. Za tu su vlast sposobni oni koji su, prema odredbi pravnih propisa, obilježeni svetim redom, azadaća je dijecezanskog biskupada u svojoj partikularnoj Crkvi slobodnim podjeljivanjem popunjava crkvene službe (usp. kan 129 § 1; kan 157 ZKP). Sukladno rečenom, organizirani referendum nema nikakav učinak na nutarnje djelovanje Katoličke crkve, u konkretnom slučaju Mostarsko-duvanjske biskupije.

3. Dijecezanskom biskupu u biskupiji koja mu je povjerenapripada sva redovita, vlastita i neposredna vlastkoja se zahtijeva za vršenje njegove pastoralne službe i dužan je promicati zajedničku stegu sve Crkve i stoga zahtijevati obdržavanje svih crkvenih zakona (usp. kan 381 § 1; kan 392 § 1).

4. Katolička crkva poštuje odvojenost Crkve i državei protivi se bilo kakvom miješanju zadaća i zadiranju u vlastito funkcioniranje bilo koje strane.

5. Biskupski ordinarijat u Mostaru i biskup Petar Palić suna svako traženje župljana župe Crnač odgovorili otvorenošću i spremnošću pomoćida se situacija u župi, u kojoj je službu vršio svećenik bez kanonskog povjeravanja i pod crkvenom kaznom, normalizira.

Toj zadaći i pastirskom poslanju u izgradnji jedinstva biskup Petar Palić će ostati i dalje posvećen, sukladno svim normama crkvenoga zakona koje obvezuju sve koji pripadaju Katoličkoj crkvi.