Francuska vlast zakonskim prijedlogom o čvršćem nadzoru nad muslimanskom zajednicom pokušava nametnuti ateizam, rekao je novi nadbiskup Lyona Olivier de Germay.

“Tvrdolinijska interpretacija glasovita francuskog sekularizma, ili laicitet, želi u potpunosti izgurati vjeru iz javnoga života”, prenosi njegove riječi engleski Tablet.

“Poricanje transcendentne dimenzije ljudske osobe poricanje je stvarnosti”, rekao je nadbiskup u razgovoru za radio Europe 1, naglašavajući kako ljudsko biće ima fizičku, psihičku, moralnu, relacijsku, ali i duhovnu dimenziju.

“Sekularnost podrazumijeva neutralnost države u pluralnome društvu”, dodao je.

“Ateizam je prihvatljiva opcija, ali to ne znači da ga se mora nametati cjelokupnom društvu. Kada se želi postići nestanak religije iz javnoga prostora, to je jedna vrsta nametanja ateizma”, zaključio je novi lyonski nadbiskup.

Francuski Senat trenutačno raspravlja o zakonskom prijedlogu koji je već odobren u Narodnoj skupštini, a prema kojemu bi se osnažile restrikcije nad religijom u ime obrane “francuskih vrijednosti”.

Prijedlog podrazumijeva obvezivanje na pridržavanje francuskih zakona, podrobnije nadgledanje financija vjerskih zajednica i snažnija ograničenja školovanja kod kuće.

Zakonski prijedlog, koji bi trebao biti izglasan u sljedećih nekoliko tjedana, izvrgnut je kritici većine vjerskih vođa u Francuskoj, posebice među muslimanima koji ističu kako pretpostavljanje francuskih zakona njihovim vjerskim doktrinama ugrožava vjersku slobodu.

Kako smo već pisali, zakonski prijedlog također uključuje snažniju kontrolu nad religijom, u određenim okolnostima zabranjuje uporabu vjerskih simbola i nameće ograničenja školovanju kod kuće. Zaposlenici privatnih kompanija tako ne bi smjeli nositi vjerska obilježja, no vlast je odbacila posvemašnju zabranu islamskih vela.

Oko 40 posto francuske populacije izjašnjava se kršćanskim vjernicima, dok približno isti broj ljudi deklarira nepripadnost ijednoj religiji. Muslimani čine oko 8 posto francuskoga stanovništva.

Duže od stoljeća, Francuska baštini snažnu sekularističku tradiciju laiciteta, oblikovanu ponajprije kao reakciju na katoličanstvo, a koja se pak u posljednjim desetljećima ponajprije manifestira kroz otpor islamu.