Francuska Narodna skupština izglasala je zakonski prijedlog čiji je cilj zaustaviti ekstremizam i separatizam, posebice među muslimanskim vjernicima. Zakonski prijedlog uključuje snažniju kontrolu nad religijom, u određenim okolnostima zabranjuje uporabu vjerskih simbola i nameće ograničenja školovanju kod kuće, piše NCR.

Zakonski prijedlog, navodi se, želi obraniti “francuske vrijednosti” poput sekularnosti i rodne ravnopravnosti. Narodna skupština, u kojoj većinu drži stranka Emmanuela Macrona, izglasala ga je s većinom od 347 glasova za, 151 glasa protiv i 65 suzdržanih. Očekuje se da će ga u ožujku izglasati i Senat.

Macron je izjavio kako je potrebno djelovati da bi se spriječilo pojavu “protu-društva” koje ne prihvaća francuske zakone i vrijednosti poput sekularnosti i jednakosti.

Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin istaknuo je kako navedena incijativa nudi “bolju zaštitu za žene koje su žrtve religijskog opskurantizma. Riječ o iznimno snažnoj sekularnoj ofenzivi”, dodao je, kroz zakonski prijedlog koji je “težak, ali nužan za Republiku”.

Neki kritičari inicijative ističu kako je riječ o napadu na muslimane, koji pritom krši vjerske slobode i slobodu udruživanja.

Oko 40 posto francuske populacije izjašnjava se kršćanskim vjernicima, dok približno isti broj ljudi deklarira nepripadnost nijednoj religiji. Muslimani čine oko 8 posto francuskoga stanovništva. Duže od stoljeća, Francuska baštini snažnu sekularističku tradiciju laiciteta, oblikovanu ponajprije kao reakciju na katoličanstvo, a koja se pak u posljednjim desetljećima ponajprije manifestira kroz otpor islamu.

Novi zakonski prijedlog olakšao bi vlastima zabranu djelovanja propovjednika i zatvaranje vjerskih objekata i škola koje se ocijeni ekstremističkima. Vjerske skupine morale bi obznaniti velike donacije iz inozemstva. Ova stavka odnosi se na financiranje džamija u Francuskoj kao oblik širenja utjecaja Turske, Katara i Saudijske Arabije.

Zakonski prijedlog kriminalizirao bi “separatizam”, koji se definira kao težnja za “potpunim ili djelomičnim izuzimanjem ili drukčijom primjenom” državnih pravila. Oni koji blagonaklono gledaju na terorizam neće moći raditi u javnoj upravi, a predlaže se i strože sankcioniranje za govor mržnje na internetu, uključujući novčane kazne i boravak u zatvoru.

Prema zakonskom prijedlogu, zaposlenici privatnih kompanija ne bi smjeli nositi vjerska obilježja, no vlast je odbacila posvemašnju zabranu islamskih vela.

Slične zakonske regulative, osim na islam, primjenjive su i na kršćanstvo. 2019. godine, katolička redovnica u habitu primila je ispriku francuskih vlasti nakon što ju je zbog nošenja vjerskih obilježja osoblje umirovljeničkoga doma odbilo primiti.

Obrazovanje kod kuće, koje je također na meti zakonskog prijedloga, često služi kao utočište muslimanskih obitelji od suvremene kulture, ali i kao izvor “separatizma”. Robert Clarke, zamjenik direktora kršćanske udruge Alliance Defending Freedom, rekao je kako je francuski zakonski prijedlog “u raskoraku s drugim demokracijama, koje prihvaćaju obrazovanje kod kuće kao dio slobodnoga i pluralnog društva”.

Jeniffer Lea, pravna savjetnica ADF-a, istaknula je kako “djeca pripadaju roditeljima, a ne državi te bi roditelji trebali donositi odluke kako najbolje odgojiti vlastitu djecu”. Zakon iz 2004. godine zabranio je djeci nošenje religijskih simbola u školama, a tu mjeru je, pored mnogih svjetskih vođa, tada kritizirao i sv. Ivan Pavao II.