Njemački biskupi: Raste broj krštenja odraslih, ali to nije znak zaokreta u sekularizaciji
Njemački biskupi, pomoćni biskupi i dijecezanski upravitelji sastali su se u Fuldi od 28. rujna do 1. listopada na svome jesenskom plenarnom zasjedanju. Ključna točka dnevnoga reda bio je izbor članova u osam novih biskupskih komisija
Njemački biskupi, pomoćni biskupi i dijecezanski upravitelji sastali su se u Fuldi od ponedjeljka, 28. rujna, do četvrtka, 1. listopada, na svome jesenskom plenarnom zasjedanju. Na završnoj konferenciji za novinare u četvrtak 1. listopada predsjednik, biskup Heiner Wilmer, predstavio je rezultate i teme o kojima su biskupi raspravljali.
Biskup Heiner Wilmer, predsjednik Njemačke biskupske konferencije (DBK), opisao je porast broja krštenja odraslih u Europi kao zanimljiv fenomen. Na završnoj konferenciji za novinare nakon jesenskoga plenarnog zasjedanja u Fuldi, Wilmer je ukazao na promjene zabilježene u razdoblju od 2019. do 2025. godine. Francuska je zabilježila porast krštenja odraslih od 210 %, a slijede je Švedska sa 140 % i Belgija sa 119 %. U Njemačkoj je porast iznosio 28 %. „Taj zamjetan porast ne predstavlja preokret trenda sekularizacije; naprotiv, povezan je sa znatnim padom broja krštenja dojenčadi“, naglasio je Wilmer. Ključno je, istaknuo je, da se taj porast ne može pripisati „novoj evangelizaciji“.
Što se samoga fenomena tiče, Njemačka je još uvijek u početnoj fazi. „To će zasigurno biti velik izazov za sve biskupije u Njemačkoj“, rekao je predsjednik DBK-a. Pritom cilj nije jednostavno pridobiti što više novih članova Crkve u što kraćem vremenu. „Naš je cilj pružiti dobru pratnju ljudima na njihovu putu – poštujući njihovu različitost i raznolike životne priče, društvene i kulturne korijene, motive te razine predznanja“, izjavio je Wilmer. Ti su aspekti važni ne samo za katekumenat, već i za evangelizaciju, katehezu te pastoralni rad u cjelini. Tim će se pitanjima baviti i nova komisija DBK-a za „Misionarski pastoral i crkvene službe”. Crkva u Njemačkoj može od Francuske naučiti da „trebamo opustiti svoje institucionalne strukture i reći mladima: ‘Ne bojte se! Vi ste misionari’.“
Potaknuti nedavnim rezultatima pokrajinskih izbora, njemački su biskupi ponovno istaknuli svoje odbacivanje politika stranke AfD: „Zabrinuti smo i pomno pratimo rastuću potporu stranci koja – u značajnim aspektima svoga programa, retorike i političke orijentacije – zagovara temeljna stajališta i pozicije suprotne kršćanskomu poimanju Boga i čovjeka, osobito ondje gdje se ljude prosuđuje na temelju njihova podrijetla ili pripadnosti“, izjavio je predsjednik Njemačke biskupske konferencije. Napomenuo je da AfD dovodi u pitanje temeljne vrijednosti suživota i zagovara drukčiju Njemačku u pogledu stupova demokracije. „To ne možemo i nećemo prihvatiti; umjesto toga, jasno se tome suprotstavljamo ljudskim dostojanstvom, ljubavlju prema bližnjemu i demokratskom kulturom.“
Mogućnost sudjelovanja AfD-a u vlasti – kao što je slučaj u Saskoj-Anhaltu – predstavljala bi „prijelomni trenutak u povijesti Savezne Republike“ i „promjenu paradigme“. Wilmer je ponovno pohvalio kampanju „Biraj svjesno!“ Magdeburške biskupije, pokrenutu uoči izbora. „Ovom prilikom želim naglasiti da cijela Njemačka biskupska konferencija iskazuje solidarnost s biskupom dr. Gerhardom Feigeom i cijelom Magdeburškom biskupijom“, rekao je predsjednik DBK-a. „Gdje god možemo pružiti potporu – uključujući i buduće političke konstelacije – bit ćemo uz njih.“ Predsjednik DBK-a naglasio je da su spremni na „svaku mogućnost“. „Neprihvatljivo je da biskupija u Njemačkoj bude dovedena u nepovoljan položaj. Neprihvatljivo je da velika skupina katolika bude prepuštena samoj sebi. Potrebna im je naša solidarnost.“
Oblici dijaloga s biračima AfD-a
Wilmer je naglasio potrebu za dijalogom s biračima AfD-a. „Moramo se više zbližiti s ljudima.“ To zahtijeva prikladna okruženja i prilike u kojima Crkva najprije sluša kako bi razumjela razloge koji stoje iza njihovih izbornih odluka. Ipak, nije lako prepoznati one koji glasaju za tu stranku. U tim oblicima dijaloga – koji se odvijaju u ozračju bez straha – Crkva mora ukazati na evanđelje i kršćanski socijalni nauk. „Potrebni su nam prostori za slušanje, a ne toliko za govor.“ Nastojanja u tome smjeru još su u začetku; vrlo je malo ljudi koji aktivno traže razgovor s biskupima.
Wilmer je također branio dokument usvojen 2024. godine pod naslovom „Kršćanstvo i nacionalizam su nespojivi“, potvrđujući da on ostaje valjan. „Što bi se dogodilo da nismo ništa napisali? Stvari su mogle završiti sasvim drukčije“, rekao je. Što se tiče pravne provjere Statuta za planiranu Sinodsku konferenciju u Njemačkoj koja je još u tijeku, Wilmer je ponovio svoje čvrsto očekivanje da će se Vatikan o tome pitanju očitovati u nadolazećim mjesecima. Izrazio je nadu da će odgovor iz Rima stići do kraja ove ili početkom iduće godine.
Imajući na umu sinodski proces sveopće Crkve – koji će kulminirati velikim crkvenim skupom u Rimu 2028. godine – Biskupska konferencija objavila je kako Crkva u Njemačkoj namjerava provesti daljnji plan djelovanja i smjernice koje je izdalo vatikansko Generalno tajništvo Sinode. Primjerice, osnovan je nacionalni sinodski tim koji će nadzirati provedbu – djelujući poput sinodskoga savjetodavnog tijela – te pripremati nacionalni skup.
Tim čine članovi predsjedništva plenarne skupštine Sinodskoga puta (odnosno bivšega Sinodskog odbora): uz Wilmera tu su biskupi Michael Gerber i Peter Kohlgraf te Irme Stetter-Karp, Thomas Söding i Mara Klein, koji predstavljaju Središnji odbor njemačkih katolika (ZdK). Njima se pridružuju predstavnici biskupijskih sinodskih timova i pojedinci s „bogatim sinodskim iskustvom“, uključujući teologinju Reginu Heyder te pravnu stručnjakinju i vatikansku savjetnicu Charlotte Kreuter-Kirchhof.
Nacionalna skupština
Tijekom biskupijske faze, koja traje do lipnja 2027. godine, biskupi i sinodski timovi unutar biskupija pozvani su održati sinodsku skupštinu na biskupijskoj razini. Od te se skupštine traži da sastavi pismo biskupijama sveopće Crkve u koje će uključiti svoja iskustva sa sinodnošću. Na nacionalnoj razini ti će se izvještaji objediniti i podvrgnuti teološkomu promišljanju, što će kulminirati sinodskom skupštinom u jesen 2027. godine. I od te se skupštine traži sastavljanje pisma drugim mjesnim crkvama. Sve će to poslužiti kao temelj za kontinentalnu skupštinu predviđenu za prva četiri mjeseca 2028. godine. Tajništvo Njemačke biskupske konferencije bit će zaduženo za organizaciju i provedbu skupštine na nacionalnoj razini.
Što se tiče sastanka koji se sljedećega tjedna održava u Rimu povodom desete obljetnice pobudnice „Amoris laetitia“, Wilmer je izjavio da se za taj događaj pripremao susretima s vrlo različitim parovima. Među njima su bili istospolni parovi te oni koji žive u drugome građanskom braku nakon razvoda. Svoja iskustva namjerava prenijeti u Rim. Papa Lav pozvao je predsjednike biskupskih konferencija u Rim kako bi razmotrili bobudnicu i njezin utjecaj.
Njemački biskupi, pomoćni biskupi i dijecezanski upravitelji sastali su se u Fuldi od ponedjeljka 28. rujna do četvrtka 1. listopada na svome jesenskom plenarnom zasjedanju. Ključna točka dnevnoga reda bio je izbor članova u osam novih biskupskih komisija. Imena predsjedatelja tih specijaliziranih skupina objavljena su u utorak. Osim toga, biskupi su raspravljali o razvoju umjetne inteligencije, enciklici pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“ te o pomaku udesno u Njemačkoj i Europi. Na dnevnome redu našla su se i pitanja vezana uz bioetiku i medicinsku etiku.