Skupina katolika i pripadnika drugih vjeroispovijesti kritici je podvrgnula predsjednika Katoličke biskupske konferencije SAD-a Joséa H. Gomeza, tražeći ispriku zbog njegovih izjava o pokretima “društvene pravde”, piše Crux.

Gomez je svoje viđenje duhovnog stanja u SAD-u ponudio u snimljenome govoru emitiranom na 23. Kongresu katoličkog i javnog života u Madridu čija su tema bila pitanja političke korektnosti i onemogućavanja debate te ograničavanja slobode današnjemu društvu. Govorio je o “usponu novih sekularnih ideologija za društvenu promjenu u SAD-u i njihovu značenju za Katoličku Crkvu”.

Crkva mora “hrabro” i “kreativno” pronositi Isusa Krista nasuprot novim sekularnim pokretima koji promiču “društvenu pravdu”, “woke ideologiju” i “intersekcionalnost”, rekao je Gomez. Crkva navedene pokrete treba pojmiti kao “pseudoreligije” te “suparnike tradicionalnim kršćanskim uvjerenjima”, mišljenja je Gomez, jer navedeni pokreti “tvrde kako nude ono što religija pruža”.

“Novi društveni pokreti o kojima govorimo zasijani su i pripremani prije mnogo godina na našim sveučilištima i kulturnim institucijama. Ali s tenzijama i strahom koje su prouzročili pandemija i društvena izolacija, ubojstvom nenaoružana crnog muškarca od bijelog policajca i prosvjedima koji su uslijedili u našim gradovima, ti pokreti su u našemu društvu posve pušteni s lanca”, rekao je Gomez u svojemu govoru.

12. studenog pokrenuta je peticija organizacija Faith in Public Life i Faithful America u kojoj oko 9000 teologa i vjernika poziva nadbiskupa na podršku crnim aktivistima te ispriku zbog svojih riječi. Uz navedene organizacije, kritikama Gomezova govora pridružile su i druge vjerske udruge, kao što su National Black Sisters’ Conference, Pax Christi USA ili Association of U.S. Catholic Priests, također zatraživši od Gomeza javnu ispriku.

Smrt Georgea Floyda “pomogla je probuditi nacionalnu svijest o epidemiji policijskog nasilja i sustavnog rasizma”, ističe se u peticiji. “Katolički biskupi i drugi vjerski vođe trebali bi biti na ulici s organizatorima prosvjeda, a ne ponižavati ih jezikom koji samo ohrabruje protivnike rasne jednakosti. Vaš govor bio je posebno bolan i uvredljiv za crne katolike u SAD-u koji su se organizirali u pokrete za rasnu pravdu, nasuprot ravnodušnosti ili neprijateljstvu mnogih bijelih kršćana”, dodaje se u peticiji.

Međutim, u svojemu govoru na madridskoj konferenciji, Gomez se jasno osvrnuo na nepravednost Floydove smrti, kao i društvene probleme koje ta smrt simbolizira:

“Ime Georgea Floyda sada je poznato diljem svijeta. Ali to je zato što je za mnoge u mojoj zemlji, uključujući i mene, njegova tragedija postala podsjetnik na rasnu i ekonomsku nejednakost koje su još uvijek duboko utkane u naše društvo”, rekao je Gomez i dodao kako su novi pokreti koje podvrgava kritici samo dio šire, “apsolutno neophodne” rasprave o tome “kako izgraditi američko društvo koje osigurava mogućnosti za svakoga, neovisno o boji kože, mjestu podrijetla ili ekonomskom statusu”.

Ono što je potpisnicima peticije problematično, dakle, ne može biti to što je Gomez ustvrdio o Georgeu Floydu i društvenoj nejednakosti, nego ono što je u pokretima “društvene pravde”, “intersekcionalnosti” i “woke ideologiji” prepoznao kao parareligijski i protukršćanski sadržaj.

Jer, navedeni pokreti “ljudima pružaju objašnjenje za događaje i stanje u svijetu. Nude osjećaj smisla, svrhu života i dojam pripadanja zajednici”, istaknuo je Gomez. “I više od toga – poput kršćanstva, ti novi pokreti pripovijedaju vlastitu ‘priču o spasenju'”. Taj narativ o spasenju nespojiv je s onim kršćanskim, upozorava Gomez, jer “zaboravlja Boga”.

Iako drži kako su sekularnim pokretima od kojih se sastoje pseudoreligije današnjice privučeni mnogi plemeniti ljudi koji traže rješenja za društvene probleme, Gomez ipak podsjeća da je njihov narativ “dubinski ateistički” i pojednostavljen, naučavajući da su “ljudi podijeljeni u nevine i krive, saveznike i neprijatelje”.

“On niječe dušu, duhovnu, transcendentnu dimenziju ljudske naravi; ili misli da je to nevažno za ljudsku sreću. Reducira smisao čovjeka samo na fizičke osobine – boju kože, naš spol, naša poimanja roda, naše etničko podrijetlo, naš položaj u društvu”, istaknuo je Gomez i primijetio da su navedeni pokreti, “niječući Boga, izgubili istinu o ljudskoj osobi”.

“To objašnjava njihov ekstremizam i njihov grub, beskompromisan i nepopustljiv pristup politici. Sa stajališta Evanđelja, budući da ovi pokreti niječu ljudsku osobu, bez obzira na to koliko se temeljili na dobrim namjerama, oni ne mogu ponuditi autentičnu dobrobit za čovjeka. Zapravo, kao što svjedočimo u mojoj zemlji, ovi strogo sekularni pokreti uzrokuju nove oblike društvenih podjela, diskriminacije, netolerancije i nepravde”, zaključio je Gomez.