Prema istraživanju koje su istraživači iz St. Mary’s Pressa predstavili na konferenciji posvećenoj formaciji vjernika održanoj u Kaliforniji, medijalna dob u kojoj se mladi prestaju identificirati kao katolici je 13 godina.

Jedan od autora istraživanja, Robert J. McCarty, rekao je da trećina mladih kao jedan od razloga za napuštanje katoličanstva navode crkveni nauk, posebno u pogledu istospolnih brakova i homoseksualnosti, no ovaj podatak treba čitati i u svjetlu činjenice da je čak 87 posto ispitanika reklo kako smatraju da Crkva ne može učiniti ništa da ih vrati.

Oko polovice onih koji su napustili Crkvu pridružili su se nekoj drugoj religiji, 35 posto ih se počelo izjašnjavati kao nepovezani s bilo kojom organiziranom religijom, dok je nešto manje od 20 posto mladih postalo ateistima ili agnosticima.

Većina ispitanika koji su se prestali smatrati katolicima nisu ni ranije bili na dublji način povezani s Crkvom. Tome svjedoči podatak da ih je više od polovice na misu išlo par puta godišnje ili rjeđe.

Iako je istraživanje bilo usmjereno prema mladima od 15 do 25 godina, McCarty je rekao kako napuštanje Crkve nije problem isključivo rada s mladima, nego sustavne krize prenošenja vjere, što je posebno izraženo u „sekulariziranoj kulturi u kojoj su vjera i vjerovanje opcionalni, a ne dani“.

Takvo razmišljanje potvrđuje i istraživanje koje je proveo istraživački centar Pew, a koje je pokazalo kako se oko trećine odraslih Amerikanaca rođenih između 1981. i 1996. ne smatraju pripadnicima organizirane religije, dok su 13 posto Amerikanaca nekadašnji katolici. Prema Pewovim rezultatima, samo 10 posto odraslih Amerikanaca mlađih od 30 godina navodi „duhovnost, vjeru ili Boga“ kao čimbenike koji utječu na njihov doživljaj smisla. S druge strane, broj odraslih iznad 30 godina kojima „duhovnost, vjera ili Bog“ daju smisao duplo je veći, ali je još uvijek na tankih 20 posto.

O ovom je problemu na nedavnoj biskupskoj sinodi posvećenoj mladima progovorio i biskup Robert Barron, koji je rekao kako nam je danas potrebna „obnovljena apologetika i kateheza“, koja će omogućiti „inteligentno, dostojanstveno i kulturno osjetljivo objašnjenje vjere“.

„Crkva mora hodati s mladima, slušati ih s pažnjom i ljubavlju, te zatim biti spremna na inteligentan način dati razloge nade koja je u nama“, istaknuo je tom prilikom Barron.

Ivo Džeba | Bitno.net