Na misi koju je papa Franjo u nedjelju poslijepodne održao u mongolskoj prijestolnici Ulan Batoru, bilo je i gotovo 200 ljudi iz kontinentalne Kine, a jedan mladi kineski katolik za Crux je rekao kako je život za Crkvu u njegovoj zemlji izrazito težak te je zamolio Papu da ih pomogne “spasiti”.

Obraćajući se Cruxu na lošem engleskom, mladić po imenu Li rekao je da bi, kada bi imao priliku nešto reći papi Franji, njegova poruka bila: “Papa, molim te spasi našu kinesku Crkvu!”

“Ovdje u Mongoliji ljudi nemaju straha, jer nisu kontrolirani. Imamo Crkvu u Kini, ali ako postoji zgrada crkve koju vidite u blizini, ona radi za vladu”, rekao je, istaknuvši da još uvijek ima mnogo katolika u Kini koji pripadaju takozvanoj “podzemnoj” Crkvi, unatoč Papinim naporima da zaliječi podjele kontroverznim sporazumom o imenovanju biskupa iz 2018.

Li je rekao da njegova obitelj dolazi iz  sjeverne kineske regije Unutarnje Mongolije, koja graniči s Mongolijom, te da on i njegova obitelj imaju posao u Mongoliji, pa im je bilo lakše putovati kako bi prisustvovali Papinu posjetu.

Unatoč zapovijedi kineskih vlasti koja im je zabranila dolazak, procjenjuje se da je 170 katolika iz kontinentalne Kine bilo prisutno u Mongoliji za Papina putovanja i moglo ih se vidjeti na raznim događajima tijekom tjedna. Osim na laike, vladina zabrana odnosila se i na kineske biskupe.

Li je za Crux rekao da, iako je već neko vrijeme bio u Mongoliji zbog obiteljskog posla, većini Kineza nije bilo lako dobiti dozvole za putovanje. “Čuo sam da se netko morao vratiti”, istaknuo je, podsjetivši da svi, čak i radnici, napuštajući zemlju moraju odgovoriti na pitanje o svrsi svojega posjeta. Odgovor bi, prema Lijevim riječima, uvijek trebao glasiti “za putovanje”, jer je putovanje i razgledavanje jedina navedena svrha koju prihvaća kineska vlada, “jer znaju da je naš Papa u Mongoliji”.

Kad ih je vatikansko novinarsko tijelo upitalo za komentar, mnogi su kineski katolici odmah odbili, iako su neki pristali govoriti anonimno. Nosili su maske za lice koje su postale obvezne tijekom Covida-19. Lica su skrivali kapuljačama i šalovima kako ih se ne bi moglo identificirati na fotografijama.

Govoreći za Crux, Li je rekao da su mu se na misi pridružili njegova baka, roditelji i neki očevi prijatelji, a Papina prisutnost u Mongoliji je “stvarno važna” jer u Kini kršćani još uvijek uvelike djeluju “u podzemlju”.

Upitan je li sporazum pape Franje iz 2018. o biskupskim imenovanjima, čiji je cilj bio uspostava redovitog kontakta s kineskim vlastima i ujedinjenje službene Crkve koju je odobrila država i podzemne Crkve lojalne Rimu, imao utjecaja, Li je prvo rekao kako misli da je sporazum pomogao no potom je dodao kako ipak nije siguran.

Razdvojenost između službene i neslužbene Crkve još uvijek je prilično jaka, rekao je, prisjećajući se kako je njegova vlastita zajednica prije nekoliko godina poslala novac svom svećeniku za izgradnju crkve u njihovom kraju, “ali je radila samo dvije godine i onda se zatvorila”. Nakon toga su poslali novac za još jednu crkvu no i ona je potom zatvorena.

Snimio je, kaže, mnogo fotografija s Papina dočeka u Mongoliji, ali ih ne može poslati ni u jednu od grupa u kojima se dopisuje s drugim vjernicima.

Inače, na kraju mise, Papa je za ruke primio biskupa Hong Konga Stephena Chowa, koji će 30. rujna postati kardinalom, te poslao “topli pozdrav plemenitom kineskom narodu”: “Cijelom narodu želim sve najbolje i da uvijek napreduje. A kineske katolike molim da budu dobri kršćani i dobri građani”, rekao je Franjo.

Li je rekao da ne zna hoće li Papina poruka odjeknuti u Kini, ali je izrazio nadu da će njegova blizina dovesti do veće otvorenosti prema Crkvi. Teško je zamisliti vlast koja bi zauzela otvoreniji stav prema Papi no kada bi Papa kojim slučajem mogao posjetiti Kinu, ističe Li, “to bi bilo naše zadovoljstvo”.

Papa Franjo trenutno se nalazi u avionu za Rim, nakon četverodnevnog posjet Mongoliji u kojoj živi manje od 1500 katolika. Franjo je prvi Sveti Otac koji je posjetio tu azijsku zemlju.