U petak, 4. lipnja banjolučki biskup Franjo Komarica pohodio je u Zagrebu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Razgovarao je s ministrom Gordanom Grlić Radmanom i njegovim suradnicima.

Glava tema razgovora bila je aktualna situacija s obzirom na bespravno uzurpiranu crkvenu imovinu, na kojoj je predviđeno uređivanje Europskog centra za mir i međunarodnu i međureligijsku suradnju, u banjolučkoj Mariji Zvijezdi. Osim najvećim dijelom nacionalizirane imovine Katoličke Crkve, za višestruki razvoj grada Banje Luke i cijele okoline velezaslužne trapističke opatije Marija Zvijezda, dio samostanske zgrade, kao i tri hektara oranice pored samostanske crkve, koji su bili ostavljeni za život velike redovničke zajednice, naknadno su bespravno uzurpirani.

Samostansku zgradu je desetljećima bespravno koristio i koristi sve do danas Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, a oranicu je uzurpirao Poljoprivredni institut Banja Luka.

Biskup je ministra izvijestio o najnovijem – ponovnom – odbijanju zahtjeva Banjolučke biskupije od strane RUGIP-a za „ispravku greške u katastru nepokretnosti“. Upozorio je na „pravni nonsens“ – s obzirom na činjenicu da su se sve promjene u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu događale u vrijeme ratnih godina 1992. i 1993., te da je usuglašavanje i obavljeno na osnovu tih podatka, a ne podataka koji egzistiraju od osnivanja zemljišne knjige (gruntovnice).

Nepobitna je činjenica da je samostan trapista „Marija Zvijezda“ bio upisan u zemljišnoj knjizi (gruntovnici) kao svojina trapista. Kasnije se događaju promjene upisa tih prava bez znanja vlasnika, tj. Crkve i bez valjane pravne osnove, da bi na kraju, stupanjem na snagu Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, svojina samostana postala svojina drugih pravnih lica. To je očito ratno profiterstvo, odnosno nasilje nad tuđom imovinom.

Ministar Grlić Radman složio se s biskupom da Crkva svakako treba ponovno uložiti žalbu i inzistirati na ispravci grješke koja je napravljena u postupku osnivanja i održavanja katastra nekretnina.

Biskup je napomenuo da se ovaj, konkretni „predmet“ bespravno oduzetih nekretnina Katoličke Crkve u Banjoj Luci „vuče“ već više godina kod nadležne institucije RS-a i ne želi se riješiti u korist pravde tj. nositelja prava vlasništva tj. Katoličke Crkve, za razliku od brojnih slučajeva nacionalizirane imovine Srpske Pravoslavne Crkve i dobrim dijelom Islamske zajednice u RS-u, koja je vlasnicima (davno) vraćena. Izrazio je svoju žalost zbog takvog nehumanog i nepravednog ponašanja vlasti prema institucijama Katoličke Crkve u Banjoj Luci, koje su desetljećima bile i žele i ubuduće biti u službi općem dobru.

Također je svoje sugovornike upozorio na fatalni, dugotrajni nemar političkih predstavnika hrvatskog naroda u RS-u i u BiH glede brojnih slučajeva bespravne otimačine imovine protjeranih katolika, odnosno Hrvata, što rezultira potpunim iskorjenjivanjem domicilnog hrvatskog pučanstva i s njime i Katoličke Crkve s područja Bosne, a što ne može biti dobro za poželjnu i potrebnu izgradnju BiH kao pravne države i buduće članice Europske unije.

Biskup Palić pozvao na zaštitu interesa hrvatskoga naroda u BiH

Biskup Mostarsko-duvanjske i Apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije Petar Palić govorio je u petak 4. lipnja na 9. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora održanom u Mostaru. Temeljno poslanje crkve i njenih službenika nije voditi politiku niti Crkva to pretendira činiti. Crkva čuva svoje slobodu svoga poslanja.

No, Crkvi je obveza i zadaća propovijedati vjeru, nesmetano vršiti službu među ljudima, donositi moralne prosudbe i u političkim pitanjima, rekao je u svom govoru.

Drugi Vatikanski sabor je u svojim dokumentima jasno odredio odnos Crkve prema političkoj zajednici, te s tim u vezi i zadaću Crkve u društvu. U svojoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Sabor kaže: „Politička zajednica i Crkva, svaka na svome osebujnom području, jedno o drugoj neovisne su i autonomne. Obje su, iako s različitog naslova, u službi osobnog i društvenog poziva istih ljudi. Tu će službu obavljati na dobro sviju to učinkovitije što budu bolje njegovale zdravu međusobnu suradnju, vodeći dakako račun o prilikama mjesta i vremena“ (GS 76), rekao je biskup Palić u svome govoru.

Iz ovih riječi se vidi jasno temeljno poslanje Crkve i njezinih službenika. Poslanje Crkve nije voditi politiku i Crkva ne pretendira to činiti, kao što ljubomorno čuva slobodu svoga poslanja u svim vremenima i svim sustavima, pa i pod cijenu žrtve života svojih članova. Međutim, u svakom društveno-političkom sustavu Crkvi je obveza, zadaća, a i pravo slobodno propovijedati vjeru, naučavati svoj društveni nauk, nesmetano vršiti svoju službu među ljudima, donositi etičko-moralne prosudbe i u onim stvarima koje se tiču političkog poretka, kada to zahtijevaju temeljna prava osobe ili spas duša (usp. GS 76).

Crkva, dakle, ima zadaću „podržavati i uzdizati što god se istinito, dobro i lijepo nađe u ljudskoj zajednici“ (GS 76), rekao je biskup Palić u svom govoru na 9. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.

„U vezi s ovim rečenim, želim najprije sve vas ohrabriti i podržati u zaštiti interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti u ovoj zemlji. Također, želim vas podržati u nastojanjima zaštite i poštivanja prava svih onih koji su, možda manjina, na području na kojemu živite i sudjelujete u vlasti. Ono što bi svakoj osobi koja se bavi javnim poslovima trebalo biti važno jest osobni integritet i povjerenje koje im se iskazuje na izborima. Moja želja kao biskupa i pastira jest da budete osobe integriteta, autentičnosti i dosljednosti“, rekao je Palić, i nastavio:

„To ćete moći biti jedino ako vas u životu i djelovanju bude vodila misao, koju su mudri Dubrovčani uklesali na ulazu u Knežev dvor, da bi svaki knez na ulasku u dvor u kojemu je boravio samo trideset dana, mogao pogledati i tim se načelom voditi: ‘Obliti privatorum, publica curate’, odnosno u prijevodu: ‘Zaboravite privatno i brinite se za javno’“.

„Svima vama želim zajamčiti svoju osobnu podršku i podršku vjernika u pravednom i poštenom zauzimanju za prava hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, za promicanje i vladavinu prava na svim razinama društva i zaštitu svih ugroženih i potrebnih naše pomoći. Jedino poštujući ova navedena načela moći ćemo ići putem njegovanja zdrave međusobne suradnje“, poručio je biskup Palić.