Pročelnik kongregacije za nauk vjere kardinal Luis Ladaria uputio je predsjedniku Američke biskupske konferencije pismo vezano za inicijativu američkih biskupa da objave dokument koji bi se bavio pitanjem pričesti za političare koji promiču pravo na pobačaj.

Plan američkih biskupa bio je da se o dokumentu glasa na njihovom nacionalnom sastanku u lipnju, a za njegovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina.

U pismu svojem američkom kolegi kardinal Ladaria je istaknuo kako bi se biskupi u svojem razlučivanju trebali voditi Doktrinalnom notom o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu koju je godine 2002. izdala Kongregacija za nauk vjere.

Prioritet spomenutog dokumenta se prema Ladarijinim riječima odnosi i na privatno pismo koje je godine 2004. kardinal Ratzinger uputio američkim biskupima, a u kojem je istaknuto kako katoličkim političarima koji “ustraju u promicanju i glasanju za permisivne zakone po pitanju pobačaja i eutanazije” treba u osobnom razgovoru objasniti da ne dolaze na pričest.

Prema Ladarijinim riječima kardinal Ratzinger je u svojem pismu “ponudio opće principe o dostojnosti primanja svete pričesti kako bi pomogao lokalnim ordinarijima u SAD-u u odnosu prema katoličkim pro-choice političarima koji su unutar njihove jurisdikcije. O komunikaciji kardinala Ratzingera stoga treba raspravljati samo u kontekstu autoritativne Doktrinalne note koja daje nauk Učiteljstva o teološkim temeljima za bilo koju inicijativu koja se tiče pitanja dostojnosti primanja svete pričesti”.

Vatikanski kardinal kazao je kako se o Doktrinalnoj noti raspravljalo tijekom pohoda ad limina američkih biskupa još 2004. godine, kada je “bilo jasno da među biskupima ne postoji slaganje po pitanju pričesti” te da se ne razmatra “razvoj nacionalne politike”.

Dodao je kako je isto pitanje bilo tema i tijekom pohoda ad limina 2019. i 2020. godine te da je savjetovano da se nacionalna politiku po pitanju pričešćivanja formulira “samo ako bi to pomoglo održati jedinstvo među biskupima”.

“Kongregacija primjećuje da bi formiranje takve politike, zbog njezine potencijalno prijeporne naravi, moglo imati suprotan učinak i postati izvor nesloge umjesto jedinstva unutar episkopata i šire Crkve u SAD-u. Stoga smo tijekom pohoda ad limina savjetovali da se učinkovito formiranje politike u ovom području treba sastojati od dvaju faza: prvo među samim biskupima, a zatim između biskupa i pro-choice političara unutar njihove jurisdikcije”, piše Ladaria.

Biskupi bi prvo trebali raspraviti i složiti se “s naukom iz gore spomenute Doktrinalne note koja u članku 3 potvrđuje da su ‘kršćani pozvani odbaciti, kao štetno za demokratski život, shvaćanje pluralizma koje se zasniva na moralnom relativizmu i prihvatiti da demokracija počiva na istinskim i čvrstim temeljima, to jest neopozivim etičkim načelima koji po svojoj naravi i svojoj ulozi predstavljaju sam temelj društvenog života’”.

Nakon toga biskupi bi trebali “stupiti u dijalog s katoličkim političarima unutar svoje jurisdikcije koji prihvaćaju pro-choice poziciju po pitanju zakona o pobačaju i eutanaziji ili drugim moralnim zlima” kako bi im objasnili katolički nauk.

Nakon spomenutih faza Američka biskupska konferencija bi mogla pristupiti formuliranju nacionalne politike, no ona bi trebala biti izraz “istinskog konsenzusa među biskupima po ovom pitanju, uzevši u obzir preduvjet da bi svaka odredba Konferencije u ovom području trebala poštivati prava pojedinih ordinarija u svojim biskupijama i primat Svete Stolice”.

Ladaria je dodao da bi svaka izjava biskupske konferencije po pitanju pričesti za katoličke političare trebala biti uklopljena u okvir “šireg konteksta primanja svete pričesti od strane svih vjernika, a ne samo jedne kategorije”.

Osim toga istaknuo je kako bi bilo pogrešno ako bi takva izjava “odala dojam da su pobačaj i eutanazija jedine teške materije katoličkog morala i socijalnog nauka koje zahtijevaju najvišu razinu odgovornosti od strane katolika”.

Nadbiskup Gomez proslijedio je Ladarijino pismo svim američkim biskupima kako ga je i pročelnik Kongregacije za nauk vjere zatražio da učini. Gomez je kazao kako je vatikansko pismo „dalo važnu pozadinu i uvid koji bi nam trebao biti od koristi u našoj neprekinutoj molitvi i razlučivanju o ovom pitanju“.