Zaposlenici u javnim službama pokrajine Quebec uskoro će na radnom mjestu morati ukloniti svoje križiće, krunice, pokrivala za glavu i ostale vjerske simbole, budući da bi nedavno predloženi zakon o „poštivanju laičnosti države“ uskoro mogao biti izglasovan.

„Svrha zakona je potvrditi sekularnost države i pojasniti što iz nje proistječe“, pojasnila je ministrica za imigraciju, raznolikost i inkluzivnost i kreatorica zakona Simon Jolin-Barrette.

Zakon bi se odnosio na buduće zaposlenike, dok bi već zaposleni službenici, nastavnici, suci i policajci bili pošteđeni zabrane.

Prijedlog zakona izazvao je zgražanje svih vjerskih zajednica, ali i kanadskog premijera Trudeaua koji ozakonjenje vjerske diskriminacije smatra neprihvatljivim za slobodno društvo.

Reagirao je i dopredsjednik Centra za izraelske i židovske poslove rabin Reuben Poupko, kazavši kako se „duboko protive zabranama i urušavanju vjerske slobode osoba u ime sekularizma“, upozorivši kako „predanost sekularizmu ne počiva na vanjskom izgledu pojedinaca“. Iz Nacionalnog vijeća kanadskih muslimana poručili su kako će ovim zakonom muslimani i druge vjerske manjine “postati građani drugog reda”.

Potrebno je spomenuti kako je prije dvije godine Quebec u ime sekularnosti već pokušao zabraniti vjerske simbole, točnije potpuno pokrivanje glave i lica, no zabrana je opozvana u lipnju prošle godine.

Kako podsjeća CNA, inicijativa iz Quebeca ne predstavlja novost u kanadskom društvu. Prije nekoliko tjedana potvrđeno je kako križ s gradske vijećnice u Montrealu nakon restauracije zgrade neće biti vraćen, budući da je „postavljen u potpuno drugačijem razdoblju od ovoga u kojem živimo“, a u kojem križ „više nije relevantan“, objasnila je gradska vijećnica Laurence Lavigne-Lalonde.

„Živimo u društvu koje je napredovalo i koje predstavljaju demokratske institucije koje moraju biti sekularne, neutralne i otvorene svim građanima“, kazala je Lavigne-Lalonde.

Njezine izjave komentirali su iz Nadbiskupije Montreal, podsjetivši kako je križ „živi simbol koji simbolizira otvorenost i poštivanje prema svim ljudima, a tako i drugim vjerskim zajednicama i tradicijama, koji se s pravom drže svojih vjerskih simbola“.

Dodajmo kako se i u Europi susrećemo s različitim praksama glede odnosa prema vjerskim simbolima. Tako su građani Ženeve na nedavnom referendumu podržali kontroverzni „sekularni zakon“ koji, između ostaloga, dužnosnicima i javnim službenicima zabranjuje nošenje vjerskih simbola na vidljivom mjestu, dok je u travnju prošle godine premijer njemačke savezne zemlje Bavarske Markus Söder naredio je kako od 1. lipnja u svakoj zgradi javne uprave i drugih javnih institucija mora na ulazu biti postavljen križ kao jasna potvrda našeg bavarskog identiteta i kršćanskih vrijednosti.

Za europski kontekst, važno je podsjetiti kako je i Europski sud pravde legitimirao zabranu nošenja vjerskih simbola na radnom mjestu, a možda najbolji komentar odluke Suda, ali i najavljene zabrane u Quebecu, dao je profesor crkvenog prava i filozofije prava na Sveučilištu Roma Tre dr. Carlo Cardia:

„Zamislimo da se ukloni religiozna simbologija sa svakog kontinenta: srušimo u Aziji statue Bude, znakove hinduizma, ugasimo u Latinskoj Americi simbole njene tradicije, na Zapadu judeo-kršćanske znakove, Deset zapovijedi, Bibliju, križ… Razmislimo o tome. Tako bi počinili najgluplji čin vjerskog i kulturnog zamračenja koji bi se mogao zamisliti, a koji je protiv korijena i tradicije na kojima se nadahnjuje svaki narod. Možda je upravo to ono što nedostaje odluci Suda pravde: onaj univerzalni duh prihvaćanja koji jamči slobodu mišljenja, izražavanja, vjere – duh koji je sve potrebniji globaliziranom svijetu u kojem ljudi susreću, upoznaju i poštuju zakone i običaje, ideje, vjeru i tradiciju drugih. Na ovakvim idealima je izrasla Europa, sa svojim kršćanskim i liberalnim korijenima. Bez njih ona može samo propasti.“

Miodrag Vojvodić | Bitno.net