EUROPA I VJERA

Istraživanje otkrilo koliko je Europljanima važna vjera – razlike između Istoka i Zapada goleme

Mnogo je negativnih pokazatelja, ali neke brojke daju nadu.

Foto: Shutterstock

Nedavno istraživanje Pew Researcha o značaju vjere u životu Europljana donijelo je mnogo zanimljivih uvida u to koliko je vjera još uvijek prisutna u državama Starog kontinenta.

Očekivano, jasne razlike se očituju između zemalja zapadne i istočne Europe, pri čemu je istočni dio još uvijek znatno povezaniji sa svojim kršćanskim korijenima od Zapada, uz iznimku Portugala koji se još uvijek donekle uspijeva othrvati trendovima.

Detaljniji pogled na pitanja na koja su ispitanici odgovarali, donose jasniju sliku kako stvari u Europi trenutno stoje, a o uzrocima takvog stanja često smo pisali i na ovome portalu.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Kao i obično, postoje dobre i loše vijesti, a kako bi članak završio u boljem raspoloženju, možda je bolje krenuti s lošima.

Prva loša vijest je da je Europa, ukupno gledano, sve manje kršćanska. To možda i nije neka novost, ali zanimljivo je pogledati kojom brzinom kršćanstvo gubi na značaju u kojoj zemlji.

Na vrhu ljestvice zemalja koji su zabilježili najveći pad kada se usporedi broj ljudi koji su odgojeni kao kršćani i koji se trenutno deklariraju kao kršćani je Belgija. Pad postotka kršćana u toj zemlji iznosi 28%. To da se pri vrhu te ljestvice nalaze i nordijske zemlje poput Norveške, Švedske i Danske nije nešto što začuđuje, ali ako nas ne iznenađuje niti to da je u Španjolskoj 26% ljudi koji su odgojeni kao kršćani otpalo od vjere, barem nas rastužuje vidjeti tu zemlju pri vrhu ljestvice.

Ne začuđuje, nažalost, niti podatak da, unatoč bogatstvu njemačke Crkve, samo 10% Nijemaca kaže da je uvjereno u Božje postojanje, što tu zemlju svrstava na posljednje (34.) mjesto zemalja prema tom parametru. Gotovo je jednako tužno da je nekoć katolička Francuska samo jedno mjesto i jedan postotni bod iznad Njemačke.

Što se tiče dnevne molitve, na začelju ljestvice je Ujedinjeno Kraljevstvo, u kojem se samo 6% ljudi dnevno moli, dok je nešto iznad njega Švicarska (8%), Austrija (8%) i Njemačka (9%). Zanimljivo je da Ujedinjeno Kraljevstvo ne stoji ni izbliza tako loše kada se pogledaju odgovori na pitanje o mjesečnom prisustvovanju na vjerskim obredima, budući da 20% stanovništva kaže da mjesečno sudjeluje na vjerskom obredu. Još jedna zemlja u kojoj je razlika između dnevne molitve i mjesečnog odlaska na vjerski obred izražena je Italija u kojoj se 21% ljudi dnevno moli, ali čak 43% mjesečno sudjeluje na vjerskom obredu, što ukazuje da je kulturološki značaj kršćanstva iznad životnog.

Ovdje možemo prijeći i na pozitivnu stranu ljestvice i reći da su prvi na ljestvici po (barem) mjesečnom sudjelovanju na vjerskim obredima Poljaci (61%), drugi Rumunji (50%), a Hrvati su na četvrtom mjestu (40%) iznad već spomenute Italije.

Najveći postotak stanovništva koji se moli dnevno imaju Moldavija (48%) i Armenija (45%), dok je Hrvatska i na ovoj ljestvici na četvrtom mjestu (40%), odmah iza Rumunjske (44%).

Znakovito je da u odnosu na zapadni dio Europe u kojem je kršćanstvo u padu, brojne istočne zemlje bilježe porast udjela stanovništva koji se izjašnjavaju kao kršćani u odnosu na udio onih koji su odgojeni kao kršćani. Tako Ukrajina prema toj usporedbi bilježi rast od 12%, Bjelorusija 11%, Rusija 8%, Latvija 4%. Dakako, u obzir treba činjenicu da je u vrijeme komunizma u ovim zemljama bilo znatno otežano odgajati djecu u kršćanskom duhu, ali i vrijedi i primijetiti kako to nije slomilo kršćanski duh naroda.

Detaljniji uvid u podatke istraživanja možete pronaći ovdje i ovdje.

Ivo Džeba | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 7. prosinca 2018.

Možda vam se svidi