Crkva u Austriji predstavila je ovaj tjedan novi program koji bi omogućio muškarcima od 45 do 60 godina da pristupe bogosloviji, ali i nastave raditi u svjetovnim zanimanjima.

Program namijenjen specifično za tzv. “kasna zvanja” uskladit će se s profesionalnim obvezama svakog kandidata. Pritom bi se duhovni i praktični odgoj trebao odvijati u bogoslovijama, ali još nije jasno hoće li se od kandidata zahtijevati i da tamo žive.

U rijetkim slučajevima, kako prenosi The Pillar, kandidatima će se čak omogućiti da zadrže svoje svjetovne poslove nakon svećeničkog ređenja, ali isključivo uz odobrenje njihovog ordinarija. Posao pritom mora biti usklađen sa svećeničkim načinom života.

Što se tiče osoba koje obnašaju političku funkciju, od njih će se zahtijevati da odstupe prije pristupanja bogosloviji i pripremi za svećeničko zvanje.

Uobičajena praksa u Katoličkoj Crkvi je da kandidati za svećeništvo napuste svoja svjetovna zanimanja, premda iznimke postoje. Nama najbliži primjer je onaj Hrvoja Špehara, koji je kao profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu zaređen za svećenika Beogradske nadbiskupije (trenutno inkardiniran u Sisačku biskupiju), zadržavši pritom profesorsku poziciju.

Austrija, poput svih zapadnih zemalja, prolazi kroz procese uznapredovale sekularizacije te se danas, prema crkvenim statistikama, tek nešto ispod 50% stanovnika deklarira katolicima u toj zemlji bogate katoličke tradicije.

Prema procjenama, među muškarcima starima između 45 i 60 godina postoji nekoliko tisuća njih koji redovito pohađaju liturgiju, a nisu oženjeni. Crkvene vlasti nadaju se upravo među njima pronaći nova zvanja u općoj nestašici svećenika.

Inače, tzv. “kasna zvanja” fenomen su druge polovice 20. stoljeća u zapadnim zemljama. Unatoč tome, njihov udio u Austriji opada posljednjih godina zbog nešto većeg interesa i priljeva mlađih kandidata, piše The Pillar.