U Biskupiji Katsina, osnovanoj u sjeverozapadnoj Nigeriji 2023. godine, broj bogoslova porastao je s 21 na gotovo 40 u manje od tri godine. Taj porast broja duhovnih zvanja događa se u regiji u kojoj su katolici malobrojna manjina te u kojoj su nasilje, otmice i raseljavanje stanovništva godinama dio stvarnosti s kojom se Crkva mora suočiti.

Njezin biskup, monsinjor Gerald Mamman Musa, smatra da te poteškoće ne smiju definirati identitet ni poslanje katolika. U razgovoru za „ACI Africa“ tijekom Svjetskoga kongresa Organizacije „SIGNIS“, održanoga u Kigaliju u Ruandi od 3. do 8. kolovoza, biskup je naglasio kako biskupija mora djelovati kao „kreativna manjina“ sposobna utjecati na društvo putem vjere, obrazovanja i kršćanskoga svjedočanstva. „Možemo se žaliti na to da nas je malo. Možemo se žaliti na to da smo potlačeni, progonjeni ili izloženi diskriminaciji. No, ne bismo se trebali usredotočiti na sve te negativne aspekte“, rekao je.

Od 21 do gotovo 40 bogoslova

Katsina se za zadovoljavanje svojih pastoralnih potreba još uvijek oslanja na svećenike iz susjednih biskupija, no, Musa porast broja zvanja od osnutka Biskupije smatra znakom koji ulijeva posebnu nadu. „Dobra je vijest da smo naslijedili 21 bogoslova, a danas ih imamo gotovo 40“, objasnio je. Za biskupa taj porast pokazuje da mjesna Crkva, unatoč svojoj malobrojnosti, posjeduje „velik potencijal“.

Njegov dugoročni cilj nadilazi puko zadovoljavanje vlastitih potreba Biskupije. Musa se nada da će Katsina jednoga dana imati dovoljno svećenika da ih može slati u druge biskupije: „Nadamo se Crkvi koja nije samo samodostatna, već i spremna ponuditi svećenike kao potporu drugima.“

Biskupiju je u listopadu 2023. osnovao papa Franjo, a te je početne godine posvetila uspostavi svojih pastoralnih struktura. Tijekom prvoga općeg zasjedanja usvojen je strateški plan za sljedećih deset godina.

Obrazovanje kao oslonac vjere

Obrazovanje djece i mladih zauzima središnje mjesto među prioritetima ovoga projekta. Musa smatra kako opstanak i rast katoličke manjinske zajednice zahtijevaju kršćane koji su svjesni svoje vjere i sposobni snalaziti se u životu unutar društva s muslimanskom većinom. Kako bi objasnio svoj pristup, biskup se poslužio sudanskom poslovicom: Roditelji moraju svojoj djeci dati „korijene“ i „krila“. Prvi im pomažu da „znaju odakle potječu te razumiju svoju vjeru i vrijednosti“, dok im druga omogućuju da postanu uzori u društvu. Jedna od njegovih glavnih briga je omogućiti pristup obrazovanju obiteljima bez financijskih sredstava. Među projektima koje Musa namjerava provesti je i srednja škola za djevojke gdje bi one, uz redovno obrazovanje, mogle steći i „izvrsnu vjersku formaciju“.

„Usred sve te tame, Bog djeluje“

Biskup ne umanjuje ozbiljnost situacije u Katsini. Izričito priznaje raširenost razbojništva, ubojstava, otmica i raseljavanja te dodaje da stanovništvo prolazi kroz „vrlo teško razdoblje“. Ipak, smatra da svođenje slike Biskupije isključivo na nasilje, sprječava ljude vidjeti i druge događaje koji se odvijaju. „Usred sve te tame, Bog djeluje u Biskupiji Katsina“, rekao je.

Musa prepoznaje znakove te vitalnosti u krštenjima i krizmama, obrazovnim inicijativama te porastu svećeničkih zvanja. Biskupija također radi na dijalogu između kršćana i muslimana, kao i na odnosima između katolika i drugih kršćanskih zajednica.

Za ovoga prelata biti manjina ne znači pomiriti se s nevažnošću. Pitanje koje postavlja svojim vjernicima glasi drukčije: „Što možemo učiniti u ovome društvu? Kako možemo, unatoč tomu što nas je tako malo, pozitivno preobraziti društvo?“ Taj pristup utjelovljuje koncept „kreativne manjine“ koju Musa nastoji izgraditi u Katsini: mala zajednica koja čvrsto njeguje svoj kršćanski identitet te je, polazeći od toga temelja, sposobna preobraziti okruženje u kojemu živi. „Malo nas je. Raspolažemo vrlo ograničenim sredstvima, no, uvijek se moramo sjetiti da malo postaje mnogo kada je u tome Bog“, zaključio je biskup.