Biskup mostarsko-duvanjski Petar Palić gostovao je u emisiji ‘Susret’ radiopostaje Mir Međugorje, te komentirao niz aktualnih tema iz crkvenog života.

Osvrćući se na tek završeni Susret hrvatske katoličke mladeži u Požeškoj biskupiji, biskup je izrazio veliko zadovoljstvo događajem:

„Zbilja je bilo lijepo. Osjetila se gostoljubivost, otvorenost slavonskog srca. Važno je što ti susreti pokazuju kako mladi ljudi traže smisao, zajedništvo i živu vjeru. Ovi im susreti omogućuju da se oni u takvim okolnostima, u takvom obliku življenja vjere, susretnu s Kristom i s drugima“, kazao je Palić.

„Posebno raduje kod ovih susreta ta otvorenost mladih za molitvu, za sakramente, otvorenost za međusobno zajedništvo. Oni naglašavaju kako im ovi susreti pomažu u jačanju njihova vjerničkog ali i nacionalnog identiteta, što je u današnji vrijeme sve nekako razvodnjeno“, dodao je.

Palić se zatim dotaknuo pitanja duhovnog vodstva, posebno u kontekstu suvremenih medija i društvenih mreža:

„Duhovni vođa može biti svećenik, redovnik, redovnica, može biti i laik, ali osoba duboke vjere, iskustva koje može pomoći drugome da prepozna Božje djelovanje u svom životu. Važno je također upozoriti na još jednu dimenziju – duhovni vođa nikada ne stavlja sebe u središte. Duhovni vođa stavlja uvijek Boga u središte. Zadaća duhovnog vođe nije stvarati ovisnost o sebi, nego je njegova zadaća pomoći tim osobama da žive slobodu Božje djece“, kazao je Palić te zatim upozorio vjernike:

„Nažalost, u tom području duhovnog vodstva javljaju se katkad i određene devijacije, određene stvarnosti koje nisu dobre za samo duhovno vodstvo. Danas u ovom vremenu medija gdje se sve može lako i brzo čuti na društvenim mrežama, pojedinci preuzmu ulogu duhovnog vođe. Odnosno, imate osobe koje s vrlo malo znanja, ali s puno samopouzdanja, mogu okupiti vjernike i početi davati savjete u ime vjere. Rekao bih da je tu potreban vrlo, vrlo veliki oprez, jer duhovno vodstvo nije stvar nekog osobnog dojma, niti je duhovno vodstvo stvar neke popularnosti, nego je duhovno vodstvo povezano s odgovornošću, s iskustvom, s ukorijenjenošću u životu Crkve. Duhovnog vođu trebala bi resiti poniznost, odnosno da i on sam hodi putem obraćenja, da je vjeran Crkvi i njezinu nauku te sposobnost slušanja, ne nametanja. I naravno da je važna diskrecija i strpljivost. Jer duhovni rast se ne događa preko noći, nego treba vrijeme.“

Mostarsko-duvanjski biskup osvrnuo se i na skorašnje obilježavanje spomendana Blajburške tragedije koje nije više na blajburškom polju i medijske napise koji su bili vezani uz tu temu.

„Istina je da je posljednjih godina obilježavanje Blajburške tragedije suočeno s različitim ograničenjima i zabranama. Radi istine i konkretnog jasnog sagledavanja cijele te situacije, treba reći kako austrijske vlasti nisu zabranile sjećanje na žrtve, jer mi i danas imamo misu koja je u Bleiburgu u župnoj crkvi. Dakle, austrijske vlasti nisu zabranile sjećanje na žrtve, nego su ograničile način na koji se komemoracija na Blajburškom polju godinama održavala“, kazao je Palić koji je bio izravno uključen u pregovore oko te situacije s austrijskim vlastima kao tadašnji generalni tajnik HBK.

„Nažalost, događalo se niz zlouporaba u političke svrhe te komemoracije pa su austrijske institucije, ali i Katolička crkva u Austriji upozoravale neko vrijeme da se ta komemoracija dijelom pretvara u politički skup. I da nije to baš molitveni čin za žrtve. Imali smo i pojavu neke simbolike koja nije ni za to mjesto ni za tu komemoraciju. I takav oblik skupa je zabranjen, ali ovo dalje je ostalo“, dodao je Palić.

„Dogovoreno je da se komemoracija odvija u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u samom Bleiburgu. Važno je razumjeti da nije osporena potreba za dostojanstvenim i dostojnim spomenom žrtava Bleiburga i križnih puteva, nego je lišeno ideološke instrumentalizacije, u skladu sa zakonima zemlje u kojoj se održava“, kazao je biskup ne isključujući ni moguće provokacije. No dodao je: „Mogli bismo reći da je stvarno tamo bilo dosta provokatora“.