Švicarski teolog Hans Küng, kojega su mediji zbog sukoba s crkvenim naukom prozvali „disidentom“, preminuo je u 93. godini života u svojem domu u njemačkom gradu Tübingenu.

Telegraph podsjeća kako je Küng u mladosti prijateljevao s budućim papom Benediktom XVI. Obojica su sudjelovali na Drugom vatikanskom koncilu, a krajem šezdesetih godina su zajedno djelovali kao profesori u Tübingenu. Međutim, Küng će kasnije oštro kritizirati Ratzingera.

Küng je rođen 19. ožujka 1928. godine u švicarskom gradu Luzernu, a školovao se u Njemačkoj i Rimu. Za svećenika je zaređen 1954. godine. Teologiju je doktorirao 1957. godine na Sorboni u Parizu. Najprije je nekoliko godina služio kao svećenik, a nakon toga počinje djelovati kao profesor.

U svojim knjigama preispituje temeljne katoličke dogme, kao što je nepogrešivost pape, Kristovo božanstvo i bezgrešnost Blažene Djevice Marije.

Kongregacija za nauk vjere je 1979. godine Küngu poništila odobrenje da predaje kao katolički teolog, a 1980. godine mu je omogućeno da nastavi predavati kao sekularni predavač.

Tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća Küng inicira pokret „Mi smo crkva“ koji traži radikalne reforme u Crkvi. Küng  je ovaj pokret zamislio kao svojevrstan nastavak i oživljavanje Drugog vatikanskog koncila. Kardinal Joseph Ratzinger, koji je tada bio pročelnik Kongregacije za nauk vjere, osudio je djelovanje pokreta u dvama pismima koja su poslana Austrijskoj biskupskoj konferenciju.

Ratzinger je 1997. godine u svojoj knjizi „Sol zemlje“ napisao kako „poštuje put na koji je Küng krenuo, ali da za njega ne bi trebao tražiti Crkveno odobrenje“.

Küng je kritizirao način na koji je Ivan Pavao II. tijekom svojega pontifikata vodio Crkvu, ali je istovremeno izrazio divljenje širem utjecaju pape Poljaka na svjetsku scenu. „Postoji očigledna kontradikcija između vanjske politike ovog Pape i njegove unutarnje politike“, izjavio je Küng za AP povodom 25. obljetnice papinstva Ivana Pavla II. 2003. godine.

„Smatram izvanrednim kako  se papa zalaže za ljudska prava slobodu i demokraciju, protivi ratu u Iraku te zalaže za dijalog među religijama. Međutim, s druge strane Papa potiskuje slobodu u Katoličkoj crkvi, podupire inkviziciju protiv reformističkih teologa i biskupa te ima netolerantne stavove o pitanjima kontrole rađanja i pobačaja“, dodao je.

Dvije godine kasnije, kada je Joseph Ratzinger izabran za papu, Küng je rekao „kako njegov izbor predstavlja ogromno razočarenje za sve one koji su se nadali reformističkom i pastoralnom papi“.

Međutim, svojevrsna pomirba dvojice prijatelja iz mladosti dogodila se u rujnu 2005. godine kada je papa Benedikt neočekivano primio Hansa Künga u osobni posjet u Castel Gandolfu. Večera je trajala oko dva sata, a Küng je razgovor opisao kao „znak nade za sve katolike“. Papa i Küng razgovarali su o etici, dijalogu među religijama i drugim temama, ali su izbjegavali sporne teme.

Kao umirovljeni profesor izjavio je kako ga je oduševilo “novo ozračje naklonjeno reformama nadahnuto izborom pape Franje”.