Poznati vatikanist: Papa nije kritizirao one koji vjeruju u poruke iz Međugorja
“Papa nije namjeravao kritizirati one koji vjeruju u međugorske poruke, oko kojih još uvijek nema službenog suda od strane Crkve, iako se ne može nijekati da ukazanja donose iz godine u godinu ogromne pozitivne duhovne plodove. Bergogliova polemika je usmjerena ka onima koji umjesto da se prepuštaju u Božije ruke, nastoje proniknuti budućnost koristeći Gospine poruke”, objašnjava poznati vatikanist Andrea Tornielli, nakon što je Papa Franjo tijekom propovijedi u Svetoj Marti ustvrdio da je “Gospa Majka svih ljudi, a ne ravnateljica poštanskog ureda koja svakodnevno šalje poruke”.
Foto: GYG Studio/Shutterstock
Tornielli, iz kojeg razloga smatrate da Papina namjera nije bila kritizirati Međugorje?
Bergoglio je već ovo kazao i prije nego je postao Papa. U središte je stavljena znatiželja pred budućnošću, i dakle sve ono što se odnosi na tajne i poruke. Nije pošteno pripisati ovu propovijed samo jednom slučaju ukazanja, kako istinitih tako i onih neutvrđenih, kakva su ova u Međugorju. Dakle, na što se Papa odnosio jeste činjenica da često ljudi, čak i oni pobožni, počnu slijediti poruke vezane uz ovakve fenomene, se te na koncu odaju prekomjernom kuriozitetu pred budućnošću.
U kojem smislu priroda ovakve znatiželje nije uistinu kršćanska?
Zato što su te osobe toliko okupirane da odgonetnu i dokuče ove poruke, da na koncu zaborave istinu evanđeoske poruke. Može se desiti da se brinemo o pronicanju budućnosti, a ne znamo ni da li ćemo već sutra postojati, dok će konačni sud svakoga od nas stići u času smrti. Stav kršćanina jeste taj da zna kako njegov život ovisi o Bogu, stoga nema pogled na budućnost nabijen kuriozitetom, niti dopušta da ga ponesu određene poruke o budućnosti čovječanstva, dosta mu je Evanđelje.
Prije nego je postao Papa, je li se Bergoglio ikada izričito izjasnio glede Međugorja?
Nije se nikada izjasnio izričito ili sistematski. Kada je bio nadbiskup Buenos Airesa bila je organizirana jedna inicijativa vezana uz Međugorje i Bergoglio je to dopustio u svom prepoznatljivom stilu. Osim toga Papa Franjo ima izraženu marijansku duhovnost što se vidi u svemu što radi, u stalnim posjetima Salus Populi Romani u bazilici Svete Marije Velike, kao i kada je prihvatio kip Gospe Fatimske prosloga 13 listopada i molio ispred njega, u nježnosti s kojom je držao u rukama mali kip brazilske Gospe “Aparecide”.
U kojem smislu mislite da je to korisno za interpretiranje Papinih riječi?
Bergoglio je jedan izrazito marijanski Papa koji pokazuje da nema nikakvih problema glede očitovanja pučke pobožnosti prema Gospi. Sjećam se da je nakon svoga imenovanja zatražio od portugalskih biskupa da mole za posvećenje njegovog pontifikata Gospi Fatimskoj. Dakle Papa ne gleda sa sumnjom na sve ove fenomene. Kritika nije upućena Međugorju nego određenoj vrsti stava svojstvenoga onima koji misle da više ovise o jednoj mjesečnoj poruci nego o Bogu.
Koji je službeni stav Crkve glede Međugorja?
Prvi sud i Zadarska deklaracija koju su 1991 godine izrekli biskupi bivše Jugoslavije iz koje proizlazi “non constat de supernaturalitate” što znači da nije utvrđena nadnaravnost fenomena. To je sud koji nije zaključio slučaj, unatoč čvrstom protivljenju ukazanjima dvaju biskupa koji su se od tada smijenili u Mostarskoj biskupiji.
U kojem smislu mislite da je to sud koji nije zaključio slučaj?
Prije par godina Benedikt XVI je povjerio kardinalu Camillu Ruiniju jedno novo istraživanje koje se primiče kraju. Ne očekujem, međutim, konačnu odluku od strane Crkve sve dok ukazanja traju i dok se poruke i dalje pronose.
Što vam najviše privlači pozornost kada se govori o Međugorju?
Podatak i dojmljiva činjenica koliko ljudi svake godine posjeti Međugorje. Ne može se nijekati da ukazanja donose mnoštvo pozitivnih duhovnih plodova, a to je jedan od kriterija po kojima Crkva obično sudi ovakve fenomene.
Izvor: ilsussidiario.net
Prijevod: medjugorje-info.com
