Stalno vijeće Poljske biskupske konferencije pozvalo je vlasti 26. kolovoza da pojačaju napore u sprječavanju “incidenata motiviranih nacionalnom nesnošljivošću”, koji su se zaredali u jeku političkih napetosti između Poljske i Ukrajine.

“Apeliramo na vjernike i nevjernike, kao i na sve ljude dobre volje u Poljskoj, da u poljsko-ukrajinskim odnosima prije svega traže duh pomirenja i kršćanske ljubavi”, poručili su biskupi, kako piše Pillar.

Poljska je primila 1,7 milijuna izbjeglica nakon što je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju punog razmjera na Ukrajinu. Te izbjeglice, od kojih su neke produžile prema drugim zemljama Europske unije, pridružile su se već postojećoj ukrajinskoj zajednici od oko 1,3 milijuna ljudi, koji su u Poljsku uglavnom došli trbuhom za kruhom.

Prema podacima poljskog Ministarstva vanjskih poslova, čak 77 % Poljaka aktivno je pomagalo ukrajinskim izbjeglicama, dok ih je 7 % ponudilo smještaj u vlastitim domovima.

Biskupi su istaknuli da je reakcija Poljaka na priljev izbjeglica “izazvala divljenje i poštovanje diljem svijeta”. Podsjetili su i da je Crkva, kroz župe i poljski Caritas, bila na čelu humanitarnih napora za zbrinjavanje pridošlica.

Ipak, biskupi upozoravaju da su zabilježeni slučajevi agresije između Poljaka i Ukrajina u “potpunoj suprotnosti s naporima koje Crkva ulaže već više od četiri godine”.

“Poljska biskupska konferencija u više je navrata pozivala na solidarnost s onima u potrebi u Ukrajini, kao i na pomirenje naših naroda, koje opterećuju bolne povijesne rane”, poručili su.

“Čvrsto vjerujemo da te rane mogu zacijeliti te da obostrano poštovanje i pomirenje mogu prevladati nad njima.”

Biskupi su pozvali na “iskren povijesni dijalog” o onome što su nazvali “mračnim poglavljima” u odnosima Poljske i Ukrajine, ne precizirajući pritom na koje točno razdoblje misle.

Vjerojatno su aludirali na razdoblje 1943. – 1944. godine, kada su ukrajinske nacionalističke snage provele kampanju etničkog čišćenja poljskog civilnog stanovništva u Voliniji i istočnoj Galiciji, u vrijeme nacističke okupacije i napredovanja sovjetskih snaga.

Poljska ubojstva desetaka tisuća Poljaka – među kojima je bilo mnogo žena i djece – službeno priznaje kao genocid. Ukrajina pak naglašava tisuće Ukrajinaca koji su poginuli u znak odmazde. Neki Ukrajinci podsjećaju i na poslijeratne događaje, poput operacije Visla iz 1947. godine, kada su poljske komunističke vlasti prisilno raselile više od 140.000 ljudi, pretežito Ukrajinaca.

Ovaj povijesni spor ponovno je otvoren u svibnju 2026., kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao dekret kojim je jednoj postrojbi specijalnih snaga dodijelio počasni naziv “Heroji Ukrajinske ustaničke armije”.

U lipnju 2026. poljski predsjednik Karol Nawrocki objavio je da će Zelenskom biti oduzet Orden bijelog orla, najviše poljsko državno odlikovanje, koje je ukrajinski predsjednik primio 2023. godine.

Unatoč ratnim uvjetima u Ukrajini, poljski i ukrajinski arheolozi provode zajednička iskapanja masovnih grobnica povezanih s pokoljima u Voliniji 1943. godine. Poljska također nastavlja pružati Ukrajini znatnu humanitarnu i vojnu pomoć.

Poljski i ukrajinski katolički čelnici izdali su 29. lipnja 2026. zajednički apel za smirivanje napetosti, podsjećajući na napore svetog Ivana Pavla II. u promicanju pomirenja dvaju naroda.

“S bolom promatramo rast međusobnih napetosti i oživljavanje neprijateljstva između Poljaka i Ukrajinaca”, stoji u tekstu koji su potpisali viši nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk, ukrajinski kardinal Mykola Bychok te poljski kardinali Grzegorz Ryś, Konrad Krajewski i Kazimierz Nycz.