Jeb Bush i Rick Santorum, obojica deklarirani katolici, u svojim su istupima dosta oštro kritizirali Papina razmišljanja o uzrocima klimatskih promjena.

„Brojne znanstvene studije pokazuju kako je veći dio globalnog zatopljenja posljednjih desetljeća uzrokovan velikom koncentraciji stakleničkih plinova koji su uzrokovani ljudskom aktivnošću“, napisao je papa Franjo (LS 23) i time, prema riječima Ricka Santoruma, prihvatio „kontroverzne znanstvene teorije“.

– Nadam se da me moj župnik zbog ovoga neće ukoriti, ali ja ne očekujem da će mi moji biskupi, kardinali ili papa davati gospodarski program. Smatram kako se religija više treba truditi učiniti nas boljim ljudima, a manje se baviti onime što postaje područjem politike – rekao je Jeb Bush, favorit u utrci za republikanskog predsjedničkog kandidata.

S njegovim razmišljanjima složio se i Rick Santorum, također kandidat na unutarstranačkim izborima, izjavivši kako bi papa Franjo „znanost trebao prepustiti znanstvenicima“.

Izjave američkih političara komentirao je kardinal Peter Turkson, poručivši kako bi političari trebali dvaput promisliti prije nego što svoje duhovne pastire požele isključiti iz rasprave o okolišu. U razgovoru za CNN,  predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir Bushove je komentare nazvao „nesretnima“, te dodao:

– Što je moral, ako ne ono što se tiče našeg ponašanja, odluka, naše savjesti ili izbora koje činimo? A svoje izbore ne činimo u vakuumu. Moralnost se tiče naših odluka i izbora koje činimo u konkretnim situacijama, uključujući i one ekonomske. Ako dakle od svojih svećenika i biskupa očekujemo moralne savjete, a potom ne očekujemo kako će religiju povezati s poslovanjem i drugim područjima – to je onda vrlo tužna podjela i to zato što je nerealna. Trebali bismo prestati stvarati ovo umjetno razlikovanje između moralnih pitanja, teoloških pitanja i poslovnih pitanja.

Tijekom predstavljanja nove Papine enciklike, afrički je kardinal pojasnio kako Crkva o pitanjima ekologije ne govori zbog  toga što se smatra stručna, već zbog toga što pitanja ekologije imaju izravan utjecaj na ljudske živote. Kardinal je ponovio kako religija ima svoju ulogu u javnom životu, dodavši kako bi „dijalog između razuma i vjere trebalo još više poticati“.

Predsjednik Američke Biskupske Konferencije nadbiskup Joseph Kurtz također je odbacio umjetnu podjelu između moralnih i političkih pitanja.

– Znamo da politika i ekonomija imaju moralni kontekst. Politika svoj temelj ima u općem dobru – rekao je nadbiskup Kurtz.

Iako je većina svjetskih lidera s oduševljenjem pozdravila novu encikliku, ostaje vidjeti hoće li Papine riječi biti doista ozbiljno shvaćene ili će sve ostati samo na deklarativnom prihvaćanju.

Miodrag Vojvodić|Bitno.net