Susretu su uz nadbiskupa nazočili generalni vikar mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić i drugi svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije.
Patrijarh Irinej sa svojom pratnjom boravio je ovih dana u Hrvatskoj posjećujući Šibensku eparhiju u sklopu proslave visoke obljetnice Bogoslovije u manastiru Krka.

Na vratima splitske katedrale domaćin susreta nadbiskup i metropolit Barišić dočekao je i uputio uvaženim gostima riječi srdačne dobrodošlice te ukazao na osobno zadovoljstvo i čast da može u starodrevnoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i najstarijoj katedrali na svijetu pozdraviti svoje uvažene goste.

“Ova katedrala koja je bila prvotno mauzolej cara Dioklecijana, a 313. Milanskim ediktom pretvorena u katedralu, hram Božji, ima u sebi duboku i bogatu svjetsku univerzalnu i lokalnu memoriju”, kazao je prilikom susreta nadbiskup Barišić. Podsjetio je na posjet pape danas sv. Ivana Pavla II. kada je prilikom svoga posjeta Splitu 1998. godine klečeći pred oltarom i relikvijama sv. Dujma rekao kako povijest ovdje nije šutjela.

Povijest cara Dioklecijana bila je povijest nasilja, moći zarobljavanja i bila je glasna u to vrijeme, ali povijest praštanja, slobode, ljudskosti svjedočenja i mira koja nije šutjela, njoj je bio svjedok sv. Dujam “i kad zašuti ova povijest nije dobro, jer onda se stvaraju bajkovite politike, zemaljska carstva, kraljevstva koja unose nemir puno boli i patnja”, kazao je nadbiskup.

Dodao je kako se nažalost događalo kroz našu daleku i bližu povijest da se ta povijest prešućivala i u crkvenim krugovima, “ova svjedočka povijest Riječi Božje, Kristova kraljevstva”. No, nastavio je nadbiskup Barišić, potrebno je i danas da ta povijest progovori u našim srcima i odnosima jer ona je zajednički jezik posebno kršćanima koji imaju puno zajedničkog od tradicije, tisućljetne povijesti do Isusa Krista koji je zajednički temelj svim kršćanima.

Istaknuo je kako nam je zajednički sv. Dujam i toliki sveci Istoka i Zapada koje je car Dioklecijan učinio mučenicima.

“Malo je onoga što nas razlikuje no ta različitost je prevagnula i kako sada bitno staviti u središte i da nam Krist bude sve”, upitao se nadbiskup te iskazao uvjerenje kako vjeruje da će na putu sazrijevanja kao ljudi, vjernika i kao Crkve otkriti ovo bogatstvo Krista koji je naše jučer, danas i u vijeke.

“Željeli bismo da nekako progovorimo onom poviješću koja je ovdje u ono vrijeme nije šutjela nego govorila. Vjerujem da nam je svima do toga stalo i da naši naglasci i naše nakane daju glasnost ovoj riječi”.

Nadbiskup Barišić poželio je da taj susret bude poticaj na putu govora, suradnje zajedničkog evanđeoskog otvaranja posebno crkvenih pastira koji su “odgovorni za dvije Crkve i dva naroda”. Važnim je istaknuo potrebu češćih susreta kako bi se moglo sagledati kako smo isto, jedno i da smo na jednom putu.

Kao predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, mons. Marin Barišić istaknuo je kako bi želio da s ovim danom progovori ta Komisija u susretima kako bi se lakše mogli sagledati pastoralni i ljudski odnosi, te problemi na terenu, jer kako je rekao “drago mu je da ih nekada njihovi vjernici pretječu u tome”. Ukazao je na činjenicu da pravoslavni i katolički vjernici žive u sredinama u kojima se ljudski i kršćanski prihvaćaju, drže svoje i cijene tuđe. U nastavku dodao je kako vjeruje da pretjecanje može biti i poticanje na putu želje Kristove za jednom Crkvom koja se ne ostvaruje politikom, diplomacijom, tehničkim sredstvima. “

Zajedništvo je plod Duha Svetoga i ne ovisi o nama ali možemo biti zapreka ostvarenju zajedništva Crkve Kristove”. Na kraju svoga obraćanja nadbiskup Barišić poželio je da milost, ljubav Božja i Snaga Duha Svetoga ohrabri i učini sve nas svjedocima povijesti koja ne šuti, nego našim odnosima gradi ovdje Kraljevstvo Božje.


Patrijarh Irinej u uzvratnom pozdravnom govoru dotaknuo se odnosa katolika i pravoslavnih, napomenuvši kako se dogodila tragična povijest naših naroda koja su povezana skoro istim jezikom i tisućljetnim zajedničkim životom i nekada zajedničkom Crkvom. Kazao je kako ta tragedija nije samo naša, nego tragedija kršćanstva.

“Kakvu poruku mi kao kršćani možemo pružiti drugima, raznim religijama svijeta kada saznaju što se desilo na našem području”, upitao se patrijarh Irinej. Dodao je da kada pogledamo na ono što se dogodilo u našoj bliskoj povijesti onda zaista možemo reći da živimo u vremenu apokalipse koja dolazi. Upitao se što nam danas preostaje?

“Nažalost, velika razlika je na nebitnim pitanjima koja se tiču učenja Istočne i Zapadne Crkve, a ono najbitnije nam je zajedničko. Apsurd je da ono što nas razdvaja postaje važnije od onoga što nas sjedinjuje. Te različitosti učinile su da smo prestali biti jedno i postali smo neprijatelji. To je strašna rana na Crkvi Kristovoj”.

Patrijarh je spomenuo poražavajuće podatke s kojima se susreo za svoga nedavnog boravka u Njemačkoj, kojima se predviđa da će 2030. biti 2000 crkava ponuđeno na prodaju. Spomenuo je podatak kako se u Austriji veliki broj vjernika odrekao vjere.

“A da ne govorim o jednom ogromnom narodu čija se religija brzo širi i sve nas to opominje da se moramo pozabaviti sobom i krajnje vrijeme je da vrhovi Crkava sjednu, analiziraju vrijeme i prilike i da se vrate vremenu kad je ova Crkva postala hram Božji i da se vrate vremenu našeg zajedničkog života”.

Krajnje je vrijeme, pozvao je patrijarh “da razmislimo i unesemo jedan novi element u naš život i da nam kršćanstvo ne bude filozofija, nego stvarni život”. U nastavku naglasio je veliku odgovornost svih u Crkvama i pohvalio inicijativu i prijedlog pape Franje da sjednu u dijalog predstavnici jedne i druge Crkve, analiziraju sadašnjost i prošlost i da vide što ih dijeli i razdvaja. Na kraju patrijarh Irinej je poželio da zlo koje se dogodilo u našoj prošlosti bude prepoznato kako se nikada ne bi ponovilo “to Gospodin želi od nas i daj Bože da se vrati ono vrijeme kada smo bili jedno i kada smo bili najbliži”.

Nadbiskup Barišić poslije pozdravnih govora, patrijarha i njegovu pratnju upoznao je s poviješću splitske katedrale i drevne Splitsko-makarske nadbiskupije te uvaženom gostu uručio prigodni dar, Splitski evangelijar, najstariju i najsvetiju knjigu u Hrvata, koja seže kako je istaknuo nadbiskup vjerojatno iz 6. stoljeća. Potom su izašli na peripter splitske katedrale te krenuli uz pratnju mnogobrojnih predstavnika medija, građana i gostiju grada Splita do Peristila te se srdačno oprostili uz obostranu želju za ponovnim susretom.

IKA | Bitno.net