“Puno toga još valja pojasniti: je li riječ samo o lokalnom kriminalitetu ili se radi o zajedničkom planu iza događaja u Kölnu, Stuttgartu, Düsseldorfu te Švedskoj i drugim državama”, pita se vatikanski dnevnik u članku posvećenom nasilju nad ženama u novogodišnjoj noći.

“U kojoj je mjeri iskorišten ili se pak događaj može iskoristiti u političke svrhe? Zašto policija nije primijetila ništa ili je umanjivala važnost (čak je odbila pomoć policijske postaje iz Duisburga?)” samo su neki od upita.

L’Osservatore Romano također piše: “Događaji u Kölnu potvrđuju da je najmanje dvjesto osoba na području između središnje postaje i katedrale u novogodišnjoj noći pretrpjelo krađu, ozljede, a u većini slučajeva spolno napastovanje. Dvije su žene silovane. Nekoliko stotina prijava podneseno je policiji. Savezni su redarstvenici identificirali 31 odgovornu osobu: 9 Alžiraca, 5 Iranaca, 8 Marokanaca, jednoga Iračanina, jednoga Srbina, jednoga Amerikanca u dva Nijemca. Dvadeset dvojica su azilanti. Nitko nije pod istragom zbog spolnih zločina.”

Događaj je, stoji nadalje u članku, izazvao velike polemike. Njemačka je vlada govorila o kriminalitetu, a ne o problemu povezanom s izbjeglicama. Angela Merkel govori pak o „ogavnim kriminalnim akcijama s napadnutim i zlostavljanim ženama“.

“U Europi je vrlo napeto ozračje, a to je znak da se problemi ne odnose samo na sigurnost i povjerenje u redarstvene snage, nego u prvom redu na integraciju i poštovanje”, istaknuo je vatikanski dnevnik.

S druge strane isti dnevnik osvrnuo se i na najnoviji slučaj smrti dviju žena i djeteta, useljenika koji su pokušali doći do Europe, u Sredozemnom moru. Kako piše vatikansko glasilo, čini se kako je “Europska unija još uvijek nesposobna postići značajan napredak oko pitanja imigracije”.

Merkel napravila zaokret

S druge strane, kako danas izvještavaju mediji, čini se da je Merkel napravila zaokret u svojoj politici prema migrantima, izjavivši: “Nemoćni smo. Nemamo kontrolu nad migracijama.”

Večernji list tako piše: “Iako su donedavno iz Njemačke govorili da je Dublinski sporazum, koji propisuje da imigrant mora zatražiti azil pri ulasku u državu, mrtav, on sad postaje prva stepenica u uvođenju restrikcija pa se slijedom toga već svakoga dana 200-tinjak migranata vraća iz Njemačke u Austriju.”

Posljedica je to velike izbjegličke krize tijekom koje je u Europu ušlo više od milijun imigranata. Danas se vide sve slabosti europske izbjegličke politike koja je blizu da doživi fijasko, što ovisi o daljnjim potezima Bruxellesa i vodećih političara europskih zemalja.

Ravnotežu između zaštite građana i pomoći izbjeglicama

Papa Franjo, kojeg mnogi prepoznaju kao Milosrdnog papu, istaknuo je u nedavno govoru diplomatima stranih država u Vatikanu kako Europa ima “sredstva za zaštitu središnje uloge ljudske osobe i pronalazak ispravne ravnoteže između dvostruke moralne obveze da se brine o pravima svojih građana i jamči pomoć i prihvaćanje selilaca”.

Sveti Otac, veliki prijatelj izbjeglica i prognanika, također je istaknuo kako postoji strah da Europa izgubi “humanistički duh” zbog velikog pritoka ljudi u Europu koji dezorijentira zemlje i društva koja pružaju utočište.

Sve ovo događa se samo nekoliko dana uoči obilježavanja Svjetskog dana selilaca i prognanika, 17. siječnja. I dok europski vlastodršci razmišljaju o vraćanju izbjeglica ili u najblažem slučaju pooštravanju kriterija primanja useljenika, papa Franjo odlučio je na spomenuti dan pozvati 5000 prognanika na Trg sv. Petra kako bi prisustvovali svetoj misi.

Hodočasnici-useljenici ponijet će sa sobom križ napravljen od drveta brodova nasukanih na talijanskom otoku Lampedusa. Taj otok služi kao prihvatna stanica za brojne useljenike iz afričkih i bliskoistočnih država, a često se na njegove obale nasuču brodovi ili barke kojima imigranti, često u nemogućim uvjetima, pokušavaju dosegnuti europsku obalu.

Tino Krvavica, Radio Vatikan | Bitno.net