Kardinal

Lionski kardinal Philippe Barbarin, primas Francuske, vrlo je poznat kao zauzetnik na ekumenskom i međureligijskom polju. Nedavno je u intervjuu dnevniku Figaro upozorio političare da ne udaljuju brak od njegove prirodnosti u jedinstvu žene i muškarca priklanjajući se protuprirodnosti istospolnih brakova, koji se onda niti ne mogu tako nazivati. U prigodi Meetinga u Riminiju, za katolički je talijanski dnevnik Avvenire također dao intervju te je na početku odmah govorio o godini vjere kao izvrsnoj inicijativi pape Benedikta XVI., slično kao i o godini svećeništva kada je i Lyon izgledao kao predgrađe Arsa.

Očito je da je toj godini prethodio i prošlogodišnji svjetski susret mladeži u Madridu kad je mladima podijeljen Youcat, sažetak Katekizma Katoličke Crkve, ističe lionski nadbiskup. S tim je u vezi odmah dodao da su ponosni kao prvenci Crkve gdje se rado prisjećaju sjajne povijesti svojih mučenika, ali odmah veli da mi moramo živjeti za danas i za budućnost te se trebamo ozbiljno kao Crkva pitati: Jesmo li Gospodinovi službenici i svjedoci?

Na pitanje kako se u Francuskoj pokazuje misionarski zanos, kardinal odgovara da su u Francuskoj vrlo sretne okolnosti što postoje mnogi pokreti, udruge, škole, pa i visoke škole poput dominikanske u Toulousi ili u Parizu gdje se ljudi obnavljaju duhovno i intelektualno. U tom smjeru u njegovoj pak nadbiskupiji postoje takozvani vjerski laboratoriji koji su nastali na poticaj blaženoga pape Ivana Pavla II.

Odmah je uslijedilo i pitanje o poteškoćama, pa je kardinal kazao kako su u biti prilično osiromašeni zbog nedostatka zvanja i mnogih redovničkih kuća koje se zatvaraju. “Svake godine, primjerice, zaredim za svoju nadbiskupiju dva svećenika, a umre ih dvadeset. No istodobno osjećamo i pravi dinamizam i zapanjujuću vitalnost. Postoje poteškoće u mnogim biskupijama, ali svuda se osjećaju i snage obnove”, ističe lionski kardinal.

Na novinarov upit kako se čuje glas Crkve u društvu i jesu li katolici izazov u društvu, kardinal jednostavno odgovora: “Imamo slobodu govora, ali i dužnost da govorimo za dobro svih, pogotovu u ovo doba raširene dvojbe, uopće o budućnosti naše uljudbe. Kadšto imam dojam da naša demokracija pili granu na kojoj živi. Kao što se Francuska počela gubiti kad se kralj proglasio kraljem sunca, tako je u opasnosti društvo koje se proglašava apsolutnom demokracijom a da se pritom zaboravlja da je svaka vlast prvotno zato tu da služi. Oni koji su na vlasti teško ostaju ponizni i pomalo se žele igrati Boga, donoseći zakone protivne temeljima društva”, ističe također kardinal Barbarin.

Na kraju je bilo pitanje o laicizmu, a kardinal odgovara: “Francuska živi s posljedicama staroga sukoba. Sa zakonom iz 1905. godine o odvojenosti države i Crkve, država jamči slobodu vjere te prepušta vjernicima odgovornost financiranja Crkve. To je na čast katolicima, jer primjerice godišnje školovanje jednog bogoslova košta 20 tisuća eura. No problem je, ističe kardinal, što se iza riječi laičnost često krije određena mržnja prema vjeri. To znači, laička država da, ali laicistički mentalitet ne. Bivši je predsjednik stvorio izreku o pozitivnoj laičnosti, ali spontano se uočilo da to nije točno, jer se Francuska stalno nalazi u vrlo očitom procijepu između dviju starih struja: poštovati vjeru ili se boriti protiv nje”, zaključuje lionski kardinal u intervjuu talijanskom katoličkom dnevniku Avvenire. (rv/bitno.net)