Povodom završetka 45. plenarnog zasjedanja HBK, u četvrtak 15. studenoga održana je u konferencija na kojoj su predstavljeni glavni naglasci zasjedanja

HBKFoto: IKA
Pozdravljajući novinare novoizabrani predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić zahvalio im je na služenju općem dobru, poručivši im da su oni po svojoj službi zaduženi prenositi ono što se događa kako u Crkvi tako i u društvu. Rekao je, kako su biskupi u ozračju velike obljetnice II. vatikanskog sabora jednu od tema posvetili medijima na tragu dokumenata Inter mirifica. Nadbiskup Puljić je istaknuo i kako je iznesen osvrt na hodočašće u Godini vjere koje je prošli tjedan održano u Rim.

Jedna od tema zasjedanja bila je posvećena pravu na vjerski odgoj u predškolskim ustanovama i vjeronauku u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama kao i o uvođenju zdravstvenog odgoja u hrvatski školski sustav. O tome je novinare izvijestio predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić. On je upozorio na povredu Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (čl. 1, t.1) i Ugovora između HBK i Vlade RH o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama (čl. 3 t.1) kada je riječ o medicinskim školama. Naime, trenutno se nastava vjeronauka uopće ne izvodi u trećim razredima srednjih medicinskih škola, a sukladno reformi medicinskih srednjih škola od sljedeće godine to isto bi se trebalo dogoditi i u četvrtim razredima, tako da bi nastava vjeronauka izvodila samo u prva dva razreda. Biskupi su izrazili svoje čuđenje te negodovanje zbog nespremnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta za susret i razgovor s predstavnicima HBK i NKU o navedenim pitanjima, rekao je biskup Hranić. Nadalje, biskupi su se osvrnuli i na uvođenje “zdravstvenog odgoja” u hrvatski školski sustav. Upoznajući se s relevantnim činjenicama uvođenja, provedbe te sadržaja Kurikuluma zdravstvenog odgoja, biskupi su pozitivno vrednovali sadržaje njegova tri prva modula. No, iznenađeni su načinom uvođenja zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, njegovom obvezatnošću za sve učenike, te sadržajem njegova četvrtoga modula, koji je s obzirom na stavove o spolnoj, odnosno tzv. Rodnoj ravnopravnosti i o odgovornom spolnom ponašanju potpuno u suprotnosti s kršćanskim svjetonazorom učenika, njihovih roditelja, ali i mnogih prosvjetnih djelatnika. Naglašavajući povredu prava roditelja na odabir odgoja vlastite djece, biskupi ističu kako je neprofesionalan i nedopušten pristup ovom ozbiljnom pitanju zabrinjavajuće te pozivaju Vladu RH i MZOS na dosljedno poštovanje pozitivnih europskih, međunarodnih te hrvatskih zakona i drugih općih akata. Biskupi su uputili i poziv roditeljima da se osobno upoznaju sa sadržajem Kurikuluma, te da u skladu sa svojom savješću podrže one roditelje, vjeroučitelje i ostale prosvjetne djelatnike koji podižu glas u obrani svojih prava i dostojanstva vlastite savjesti.

Biskup Hranić istaknuo je i kako HBK zajedno s drugim vjerskim zajednicama traži putove obrane roditeljskih i vjerskih prava zajamčenih Ustavom RH te Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica. Podsjetio je i kako temeljem Ugovora između Vlade RH i HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama “katoličke škole imaju pravo provoditi odgojno-obrazovne programe sukladno katoličkim moralnim načelima”. Na kraju je biskup Hranić pozvao i medije da daju svoj prinos u svrhu obrane prava roditelja.

Dubrovački biskup Mate Uzinić novinare je upoznao i s nekim temama koje su bile raspravljene na zasjedanju. S obzirom na tumačenje nepovredivosti ispovjedne tajne u okviru rasprava o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona, HBK ponavlja nepromjenjiv nauk Katoličke crkve da je svaki svećenik koji slaveći sakrament pomirenja, prima ispovijedi, obvezan “obdržavati posvemašnju tajnu o grijesima koje mu je pokornik ispovjedio”, te da mu “nije dopušteno govoriti ni o onome što je u ispovijedi saznao o životu pokornika”. Biskup Uzinić je podsjetio kako su tijekom povijesti Crkve svećenici davali i svoje živote ostajući vjerni svome zvanju, a to su spremni i danas. Nadalje je istaknuo kako su se biskupi osvrnuli na neke napise u medijima o narušenom crkvenom jedinstvu i poljuljanom međusobnom povjerenju na različitim razinama. Biskupi ističu da nema nikakvog razmimoilaženja HBK sa Svetom Stolicom. Biskup Uzinić je novinare upoznao i sa zabrinutošću hrvatskih biskupa zbog aktualne iznimno teške socijalne situacije u Hrvatskoj. Biskupi na osobit način pozivaju vjernike te potiču sve crkvene ustanove, napose karitativne, da dadu svoj doprinos u prevladavanju aktualnog stanja.

Biskupi također podsjećaju kako smo tijekom posljednjih dvaju desetljeća hrvatske suverenosti prolazili kroz mnoštvo teških trenutaka koje smo kao vjernici promatrali u svjetlu vjere i povijesti spasenja, sa zahvalnošću svima, a osobito hrvatskim braniteljima koji su žrtvovali svoje živote za slobodu naše domovine.

Ističu nužnost zauzimanja za pravednost i poštivanje prava osuđujući sve zločine koji su se dogodili, ali također upozoravaju na neobjektivne i zlonamjerne prosudbe i djelovanja kao i na nedostatnu osjetljivost institucija kojima je to dužnost, za promicanje istine o hrvatskoj obrani, stradanjima i drugim posljedicama rata.

S posebnom brigom i pozornošću biskupi su se osobito osvrnuli na predstojeću drugostupanjsku žalbenu pravomoćnu presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Hrvatski biskupi pozivaju vjernike na zajedništvo i molitvu da pravomoćna presuda bude sukladna načelima pravednosti i istine. Ujedno biskupi pozivaju sve one koji će ovih dana na razne načine iskazivati potporu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, koji su dali veliki doprinos oslobađanju naše domovine Hrvatske od srpske agresije, da to uvijek čine dostojanstveno te s poštovanjem i zahvalnošću prema njima kao i tolikim hrvatskim braniteljima koji su svojom nesebičnom žrtvom svima nama darovali slobodu.

Nadbiskup Puljić je odgovarajući na upit novinara o slučaju Dajla odgovorio kako HBK o tom pitanju nema svoje stajalište jer Dajla nije pitanje HBK nego je ona pitanje između Republike Hrvatske i Svete Stolice. “Naravno, bilo bi nam drago da se strane dogovore bez povlačenja po sudu”, rekao je novoizabrani predsjednik HBK. (ika/bitno.net)