Posljednje predavanje 52. teološko-pastoralnog tjedna u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati u četvrtak 26. siječnja održao je prof. dr. Stjepan Baloban na temu “Vjernici laici: neiskorišten društveni i crkveni potencijal u Hrvatskoj”.

Baloban

Polazeći od konkretne hrvatske situacije, u prvom dijelu predavanja dr. Baloban je istaknuo kako se uloga i mjesto vjernika u Hrvatskoj ne može usporediti niti sa situacijom u bivšim komunističkim zemljama, niti s onom u zapadnoeuropskim zemljama, što je na neki način hrvatska prednost za budućnost. Nakon velikih očekivanja i realnih mogućnosti za aktivnim sudjelovanjem vjernika laika u crkvenom i društvenom životu nakon demokratskih promjena, pitanje uloge i mjesta vjernika laika kao da posljednjih godina “odlazi u zaborav”, odnosno svjesno ili nesvjesno se zanemaruje. Ipak, još uvijek postoje mogućnosti da hrvatski vjernici laici ugrade svoj zdravi potencijal u izgradnju društvenoga i crkvenoga života u Hrvatskoj, istaknuo je predavač. Između ostaloga se osvrnuo na okupljanja na općem, nacionalnom, planu vjernika laika 1992. i 1995. u Zagrebu te 2001. u Osijeku. Ti su skupovi davali nadu vjernicima laicima da mogu dati svoj nezamjenjiv doprinos. U tom kontekstu istaknuo je da je vrijeme buđenja demokratskih promjena obilježilo i očuvanje i obnova udruga vjernika laika.
Dr. Baloban upozorio je na velik broj vjernika laika, tj. teološki obrazovanih vjeroučiteljica i vjeroučitelja, ali i sve veći broj teologa i teologinja laika s magisterijem i doktoratom bilo s domaćih ili inozemnih učilišta. Oni na različite načine traže svoje mjesto u Crkvi i u društvu, tj. kao intelektualci i aktivni vjernici žele preuzeti dio odgovornosti u crkvenom i društvenom životu. Hrvatska u budućnosti mora računati s teološki obrazovanim vjernicima laicima.
Što vrijeme dalje odmiče, očekivanja od Crkve su veća. U takvoj situaciji otvara se prostor socijalnom nauku Crkve, do tada nepoznatom u hrvatskoj Crkvi. Iz te specifične situacije osniva se Centar za socijalni nauk (1996.), a potom i prva Katedra socijalnog nauka (2000). Crkva mora računati s laikatom, kako brojčano, tako i kvalitetom, istaknuo je dr. Baloban. U iznalaženju najboljega puta važno je nastaviti unutarcrkvenu raspravu o laikatu, koja je oslabila, te posvetiti više vremena formaciji vjernika laika, što je trajni poziv crkvenog učiteljstva temeljem II. vatikanskog koncila. U tom vidu dr. Baloban istaknuo je više adresata koji bi trebali osmisliti i provoditi formaciju. Upozorio je kako hrvatska Crkva preko učilišta i institucija ostvaruje pastoralnu formaciju, no malo se radilo na formaciji vjernika laika kao takvih, onih zaposlenih u strukturama, u politici. Važna je duhovna formacija, ali i ona na etičko-moralno-socijalnoj razini. Predavač je posebno važnim istaknuo Kompendij socijalnog nauka Crkve koji veliku pozornost posvećuje vjernicima laicima.
Dr. Baloban kratko se osvrnuo i na empirijsko istraživanje (2009.) čiji su rezultati objavljeni u posljednjoj “Bogoslovskoj smotri”. Riječ je o supsidijarnosti u hrvatskom društvu iz kojeg je razvidna spremnost vjernika laika na suradnju s Crkvom. No još nije provedeno istraživanje o tome koliko je službena Crkva spremna na suradnju s vjernicima laicima. Rezultati istraživanja govore o velikom potencijalu i spremnosti da se preuzmu odgovorne službe. Tu je važno povjerenje kao temelj za preuzimanje odgovornosti. Upravo povjerenje i iskrenu komunikaciju ističe II. vatikanski koncil, rekao je dr. Baloban, te zaključio kako u hrvatskim vjernicima laicima postoji neiskorišteni potencijal koji je moguće pokrenuti putem supsidijarnog ponašanja kako u crkvenom tako i u društvenom životu u Hrvatskoj. Velika je odgovornost na službenim predstavnicima, koji su pozvani poticati supsidijarno ozračje u kojem će Hrvati i svi hrvatski građani moći legitimno braniti i boriti se za nacionalne interese unutar EU. (ika/bitno.net)