Podsjetimo, odluku uprave Pema obznanio je na nedavnoj tiskovnoj konferenciji u Dubrovniku Nikola Butigan, direktor društva. Nikola Butigan tada je rekao kako Pemo u Dubrovniku posluje 23 godine, danas ima 33 prodavaonice, 267 zaposlenika i prihode od 320 milijuna kuna.

„Ovaj naš iskorak odnosi se na društveno odgovorno poslovanje, a to je koncept kojim poduzeća dobrovoljno rade dodatne vrijednosti neovisno o zakonskim regulama, na način da u svoje poslovanje implementiraju dobrobit za okoliš, zajednicu ili svoje zaposlenike”, rekao je, predstavivši ovim riječima kontekst odluke.

Pemo je među svojim radnicima proveo anketu o raznim pitanjima, među ostalim i o neradnoj nedjelji koju je podržalo je 83% zaposlenika. Njihov je prijedlog da se prodavaonice zatvore skroz nedjeljom, a najvećim dijelom od 1. rujna do 1. svibnja.

Uprava Pema je tu njihovu želju uvažila, pa će, rekao je Butigan, u prvom turnusu od 15. rujna nedjeljom biti zatvoreno 16 prodavaonica. Dodao je kako se pritom vodilo računa i o potrošačima pa će u kvartovima i regionalno ostati poneka dežurna prodavaonica koja će raditi u jutarnjim satima.

Na toj tiskovnoj konferenciji bila je nazočna i zaposlenica Biljana Bender koja je u ime zaposlenica i zaposlenika podijelila svoje zadovoljstvo uvođenjem neradnih nedjelja za većinu prodavaonica, te rekla:

„Za mene neradna nedjelja znači jedan obiteljski dan. Poći na misu, zajedno objedovati, eventualno prošetati. Taj dan smo svi doma i to mi puno znači.”

Ono što je zanimljivo jest kako je sasvim moguće da je vlasnik tvrtke Pemo Lovorko Milošević bio na određeni način potaknut na ovakvu odluku jednim nagovorom svoga biskupa Mate Uzinića.

Naime, prije dvije godine Milošević je financirao obnovu kapelice sv. Martina u Osobjavi na Pelješcu, odakle je rodom.

Obnovljenu kapelicu blagoslovio je tada biskup dubrovački Mate Uzinić. Tada je, među ostalim, rekao kako je crkva sv. Martina sagrađena jer su mještani imali vjeru koja svoje povjerenje stavlja u Isusa Krista, i zato im nije bio problem odvojiti svoje vrijeme za Gospodina, primijetivši istovremeno da suvremeni kršćani često imaju vremena za sve, osim za Boga.

Progovorio je o temi neradne nedjelje, s obzirom na to da i radnici trebaju biti u mogućnosti naći vremena za svoju obitelj i Gospodina. No, istaknuo je da to nije poruka samo poslodavcima:

„Ovo je također poruka nama koji smo vjernici i koji nedjelje ne bismo trebali provoditi po trgovinama. Ne moramo kupovati nedjeljom da bismo preživjeli. Kad mi ne bismo kupovali nedjeljom, a kažemo da nas ima preko 93 posto kršćana u Hrvatskoj, onda ni trgovine ne bi imale smisla biti otvorene.“

Je li njegova poruka o neradnoj nedjelji tada bila izravno usmjerena Miloševiću, nejasno je, a i nevažno. Ono što jest važno je da ju je Milošević ozbiljno shvatio i ponudio svojim zaposlenicima mogućnost neradne nedjelje.

Kako je na spomenutoj tiskovnoj konferenciji rekla još jedna njezina sudionica – katehistica i novinarka Angelina Tadić – nedjelja u kršćanskoj kulturi važna je kako za vjernike koji idu nedjeljom na mise tako i za one koji redovito ne sudjeluju na nedjeljnim slavljima, ali su zadržali unutar svojih obitelji kulturu nedjelje. Nedjelja kao slobodni dan postoji u mentalitetu ljudi, stariji još pamte kako se nekada nedjeljom nije radilo, i to treba njegovati i podržavati.

„Kao što čuvamo našu materijalnu baštinu tako je i kultura nedjelje nešto što već imamo, što već postoji, i što treba njegovati”, rekla je.

Za neradnu nedjelju zauzimaju se hrvatski biskupi te je Tadić podsjetila na dokument HBK „Nedjelja radi čovjeka” (1997.) kao i na poticaje Komisije HBK „Iustitia et pax” koja svakih par godina podsjeća na to. I Europski savez za nedjelju od 2011. godine zalaže se za rješavanje tog pitanja i u drugim zemljama Europe. Podsjetila je da se u Republici Hrvatskoj dva puta pokušala uvesti neradna nedjelja, ali je na višoj instanci to oboreno.

IKA | Bitno.net