POGLEDAJTE FOTOGALERIJU

Proslavljena 50. godišnjica ponovne uspostave Splitske metropolije, odluka kojom je ispravljena ‘povijesna nepravda’

“Splitu je uzimanjem metropolije učinjena povijesna nepravda. Oštećeni su nacionalni interesi i kultura jer je Split ipak puls hrvatske povijesti, tu je i naša kolijevka i krstionica. Split je 141 godinu živio bez titule metropolije. Imajući u vidu i crkvenu i društvenu ulogu te titule, postojali su svi razlozi za to da se ponovno vrati titula metropolije u grad”, rekao je nadbiskup Barišić

Foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

U Splitu se, u četvrtak 28. studenoga, održala svečana proslava 50. obljetnice ponovne uspostave Splitske metropolije.

Papa Pavao VI. je bulom Qui vicariam od 27. srpnja 1969. uspostavio Splitsko-makarsku nadbiskupiju i Splitsku metropoliju, a prvi nadbiskup i metropolit postao je biskup Frane Franić, javlja IKA.

Proslava je obilježena svečanom akademijom u Nadbiskupskom ordinarijatu te svečanim euharistijskim slavljem u splitskoj katedrali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U pozdravnom govoru pred brojnim crkvenim dostojanstvenicima te osobama iz lokalnog političkog života, nadbiskup Marin Barišić istaknuo je kako obnova i ponovna uspostava prvostolničkog ili metropolitanskog središta Crkve u južnoj Hrvatskoj, u Splitu, nedvojbeno spada u događaje koji su crkvenoj i društvenoj stvarnosti ovoga dijela naše domovine dali poseban biljeg te istodobno osnažili Crkvu u navještaju evanđelja i učvrstili vjerski i društveni život u ovim krajevima.

Govoreći o povijesnom razvoju događaja, mons. Barišić je naglasio: „Obnova nadbiskupskoga sjedišta u Splitu, i ponovna uspostava ovdašnje crkvene pokrajine, nosi nadnevak 27. srpnja 1969., i na njoj stoji potpis pape Pavla VI. Sâm događaj svečano je proslavljen u splitskoj katedrali u nedjelju 23. studenoga 1969. godine.”

Foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

“Duh Sveti je vodio papu Pavla VI. u njegovoj konačnoj odluci obnove i ponovne uspostave glavnoga crkvenog središta u Dalmaciji. On je, naime, služeći se vlašću Petrova nasljednika, odlučio Splitu vratiti crkvenu i društvenu ulogu, koju je Split sa starom Salonom, imao više od jednoga i pol tisućljeća, i to u početku u rimskoj Dalmaciji, a kasnije u hrvatskim krajevima. Dogodilo se to na molbu ondašnjega biskupa splitskoga i makarskoga Frane Franića, upućenu zajedno s biskupima u Šibeniku, Hvaru i Dubrovniku, te apostolskim upraviteljem u Kotoru, koji su spomenutu obnovu i ponovnu uspostavu zatražili”, dodao je nadbiskup.

Podsjećajući na te dane mons. Barišić citirao je biskupa Franića koji je vjernicima, posebnom okružnicom, objavio: “Javljam vam, da je Sv. Otac Pavao VI., povratio splitskoj biskupiji, nadbiskupsku i metropolitansku čast, i da je ta obnova, danas objavljena preko Radio – Vatikana, i meni pismeno saopćena, od apostolskog delegata Sv. Stolice u Beogradu, mons. Marija Cagne, pismom od 12. VIII. 1969. godine. Od sada, dakle, naša biskupija Splitska i Makarska, postaju nadbiskupija i metropolija, u koju ulaze kao članice biskupije: Šibenik, Hvar, Dubrovnik i Kotor.”

“Tako se je, eto, nakon 141 godine, rečenoga dana, apostolskim pismom, pučki zvanom bula, ‘Qui vicariam’, pape Pavla VI., nastavilo točno ondje gdje se je 30. lipnja 1828. godine bilo stalo, apostolskim pismom ‘Locum beati Petri’, pape Leona XII., čime je ponovno uspostavljen tisućljetni slijed.”

Nakon pozdravnih govora emitiran je dokumentarni film „Splitska metropolija“, redatelja prof. dr. Josipa Dukića, a snimatelja i montažera Petra Jurčevića.

Dr. Dukić potom je održao predavanje „Od Salone do Splita“, a drugo predavanje, pod nazivom „Splitska metropolija od splitskih sabora u 10. st. do 1828. godine“, izložio je prof. dr. Slavko Kovačević.

Prof. Kovačević istaknuo je kako se kršćanska dimenzija splitske Crkve koja je povijesno bila naslonjena na salonitansku Crkvu, širila do te mjere da su splitski biskupi postali glavne osobe u oblikovanju hrvatskog identiteta. Pri tome se posebno osvrnuo na dva sabora u splitskoj katedrali koja su održana 925. i 928. godine. Napomenuo je i kako su se splitski biskupi kroz srednji vijek nazivali i nadbiskupima, metropolitima, ali i primasima cijele Hrvatske. Pojasnio je kako početkom 19. st. austrijska vlast želi reorganizirati biskupije uzimajući Zadar za svoje crkveno središte. U tim okolnostima papa Lav XII. izdaje 1828. godine bulu pod nazivom „Locum Beati Petri“, degradirajući drevnu Splitsku metropoliju i nadbiskupiju na razinu biskupije.

Foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

Predavanja su još održali prof. dr. Miroslav Akmadža koji je govorio o “odnosu Crkve i države od 1960. do 1970.” te dr. Mile Vidović koji se dotaknuo “ponovne uspostave Splitske metropolije”.

Analizirajući razvoj procesa ponovne uspostave Splitske metropolije, dr. Vidović je istaknuo kako je pokretanje pitanja obnove metropolije započelo u siječnju 1961. godine. Iznoseći povijesne podatke pojasnio je kako je veliki utjecaj na odluku imalo i pismo koje je biskup Franić predao Svetom Ocu za vrijeme svog boravka u Rimu 5. prosinca 1968. godine. Spomenuo je još i pismo od 7 točaka koje je, 6. prosinca 1968. godine, biskup Franić uputio državnom tajniku Svete Stolice kardinalu Cicognaniu te predstavku koju je 78 domaćih intelektualaca uputilo papi Pavlu VI., 19. prosinca 1968. godine. U toj predstavci mole Papu da ponovno uspostavi Splitsku metropoliju, navodeći razne razloge u korist takvom rješenju.

„Konačno, biskup Franić se 25. lipnja 1969. godine susreo s papom Pavlom VI. Zbog Franićeva hrabrog nastupa, punog poslušnosti i kršćanske odlučnosti, papa je obećao kako će riješiti ovo pitanje. Dana 12. kolovoza 1969. godine apostolski delegat iz Beograda poslao je biskupu Franiću pismo u kojem piše da je Sveti Otac nakon što je upoznao stav Biskupske konferencije, odlučio biskupsko sjedište u Splitu promaknuti na metropolitansko sjedište”, zaključio je dr. Vidović.

Program svečane proslave pjevanjem je obogatio Komorni zbor bogoslova Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu pod vodstvom don Ivana Urlića.

Euharistijsko slavlje: Kršćane kroz povijest nije određivalo mjesto, sredina, car, već Isus Krist

Vrhunac proslave bilo je svečano euharistijsko slavlje održano u splitskoj katedrali sv. Dujma na kojoj su, uz nadbiskupa Marina Barišića, koncelebrirali novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, sadašnji i umirovljeni biskupi sufragani Splitske metropolije: dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i biskup u miru mons. Ante Ivas te umirovljeni kotorski biskup mons. Ilija Janjić; đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić, naslovnik Nina mons. Martin Vidović, naslovnik stare Cisse mons. Ante Jozić, apostolski upravitelj križevačke eparhije mons. Milan Stipić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nedjeljko Ante Ančić te još tridesetak svećenika.

Osvrćući se u prigodnoj homiliji na evanđeoski tekst, nadbiskup Barišić je naglasio kako Samarijanki susret s Isusom pruža mogućnost odgovornijeg vrednovanja vlastite prošlosti usmjeravajući je prema otvaranju novosti evanđelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„I svima nama, koji slavimo pedesetu obljetnicu ponovne uspostave Splitske metropolije, susret Samarijanke i Isusa daje mogućnost da na tragu prošlosti svoje Crkve bolje vidimo sebe i svoje poslanje u njoj. Zahvalni smo ženi Samarijanki jer nas sa svojim ozbiljnim pitanjima uvodi u dijalog s Gospodinom. Njezina pitanja su bila i postaju i naša. Nakon što joj je Isus pomogao rasvijetliti povijest vlastitoga života, Samarijanka reče: ‘Gospodine, vidim da si prorok. Naši su se očevi klanjali na ovom brdu (Gerizim), a vi kažete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati (Iv 4, 20)’. Ovim pitanjem Samarijanka ne bježi od svoga osobnog života niti ga želi prikriti, nego s povjerenjem pristupa k Isusu. Njezino pitanje dodiruje najosjetljiviji problem između Židova i Samarijanaca, a to je: ‘Gdje je pravo mjesto klanjanja i štovanja Boga?’. Svetište na brdu u Jeruzalemu, što tvrde Židovi, ili ovo drugo svetište na brdu Gerizimu, kako kažu Samarijanci. Samarijanka vjeruje da Isus svojim autoritetom proroka može riješiti ovo religiozno, ali i političko pitanje, koje je opterećivalo ove dvije sredine“, nastavio je mons. Barišić.

Foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

Pojasnio je i kako je svatko od nas u povezanosti s Isusom Kristom postaje hram u kome se Otac časti u duhu i istini. „Pristup i povezanost s Kristom povezuje nas i međusobno. Kršćane kroz povijest nije određivalo mjesto, sredina, car, već Isus Krist. U svim okolnostima, središtima i vremenima bili su i ostali Kristovi. U Isusu Kristu, hramu Božjem, živom središtu, istinskoj metropoliji svaki krštenik postaje i svetište i svećenik bogoslužja u duhu i istini; postaje kraljevsko svećenstvo, sveti puk (usp. 1 Pt 2, 9)“, dodao je mons. Barišić.

Mons. Barišić: Splitu je oduzimanjem metropolije učinjena povijesna nepravda

Najavljujući proslavu 50. godišnjice, u srijedu, 27. studenog, u emisiji “Aktualno” Hrvatskog katoličkog radija, sudjelovali su mons. Marin Barišić i crkveni povjesničar dr. Mile Vidović.

Nadbiskup Barišić podsjetio je da je Splitska metropolija postojala stoljećima, imala je važnu ulogu u hrvatskom narodu, ali je 1828. godine zbog političkih događaja Austrija u Dalmaciji napravila reformu crkvene strukture i oduzela Splitu titulu metropolije i nadbiskupije i prebacila je sjedište u Zadar.

„Splitu je time učinjena povijesna nepravda. Oštećeni su nacionalni interesi i kultura jer je Split ipak puls hrvatske povijesti, tu je i naša kolijevka i krstionica. Split je 141 godinu živio bez titule metropolije. Imajući u vidu i crkvenu i društvenu ulogu te titule, postojali su svi razlozi za to da se ponovno vrati titula metropolije u grad. Bilo je puno truda, napora, interesa ‘za’ i ‘protiv’ i konačno je 1969. godine Splitu vraćena titula nadbiskupije i metropolije“, rekao je nadbiskup Barišić. U vrijeme ponovne uspostave metropolije mons. Barišić bio je mladi bogoslov, sjeća se događaja crkvene proslave, ali, kako je rekao, tada nije bio svjestan svih dometa, pozadine, niti budućnosti.

U sklopu Splitske metropolije su uz Splitsko-makarsku nadbiskupiju i Šibenska, Hvarska, Dubrovačka i Kotorska biskupija.

Dr. Mile Vidović podsjetio je na događaje koji su prethodili te na donošenje odluke o ponovnoj uspostavi Splitske metropolije. Na zasjedanju Biskupske konferencije 1967. godine 15 biskupa glasovalo je da sjedište metropolije bude u Splitu, a 8 je bilo za Zadar. Kardinal Franjo Šeper objavio je da Splitu nedostaje 0,75% jednoga glasa. I pitanje nije riješeno. Kardinal Šeper donio je zaključak da će pitanje sjedišta metropolije rješavati Sveta Stolica. Prema riječima dr. Vidovića, bile su to mučne prilike. Situacija je bila napeta među biskupima.

Tu neugodnu situaciju razriješio je splitsko-makarski biskup Frane Franić koji je odlučio svoje zaključke iznijeti papi Pavlu VI. Mons. Fabijan Veraja uspio je dogovoriti audijenciju mons. Franića kod Svetog Oca 25. lipnja 1969. godine. Papa je od mons. Franića zatražio da mu preda svu dokumentaciju o pitanju metropolije, rekavši da će to on osobno riješiti. I Pavao VI. riješio je pitanje za malo više od mjesec dana. Bulom s nadnevkom 27. srpnja 1969. Papa je ustanovio Splitsku metropoliju i Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Prvi nadbiskup postao je mons. Franić . Istoga dana objavljena je i bula o uspostavi Riječke metropolije

Tino Krvavica, IKA | Bitno.net


Objavljeno: 29. studenoga 2019.

Možda vam se svidi