Svečanu arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga na završetku jednogodišnje proslave jubileja 400. obljetnice uspostave Marčansko-križevačke biskupije u nedjelju 25. studenoga u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima predvodio je križevački biskup Nikola Kekić. U suslavlju je bilo 37 grkokatoličkih biskupa, među kojima i veliki nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke Crkve Svjatoslav Ševčuk, veliki nadbiskup Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj Jan Babjak, tajnik Kongregacije za Istočne Crkve u Rimu nadbiskup Ćiril Vasil, kao i bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak.

Na početku homilije biskup Kekić je istaknuo kako nikada u svojoj povijesti križevačka katedrala nije imala čast primiti toliki broj biskupa bizantsko-slavenskog obreda. Povod ovoga zajedništva završna proslava Velikog jubileja 400. obljetnice obnove crkvenog zajedništva kršćana bizantsko-slavenskog obreda u Hrvatskoj s Apostolskom Stolicom u Rimu. Biskup Kekić je podsjetio na taj povijesni događaj iz 1611. godine kada je 19. studenoga vladika Simeon Vratanja u Rimu ispovjedio katoličku vjeru, a papa Pavao V. imenovao ga je prvim grkokatoličkim biskupom sa sjedištem u Marči i arhimandritom marčanskog manastira.

Od tada je Katolička Crkva u Hrvatskoj postala duhovno bogatija, jer je Crkva na ovim prostorima počela disati duhovno na “oba plućna krila”, istaknuo je biskup Kekić, te se osvrnuo na povijesne okolnosti koje su pokušale narušiti to jedinstvo. U tom kontekstu je istaknuo, kako su 1739. neprijatelji crkvenog zajedništva ognjem uništili i katedralu Sv. Mihaela Arkanđela u Marči i tamošnji manastir, a od nekoć velike Marčanske grkokatoličke eparhije ostao je Žumberak.

Slavni žumberački Uskoci, baštinici Marčanske eparhije su tako bili kroz dugu povijest hrvatska stijena o koju su mnogi neprijatelji hrvatskoga naroda razbili glavu, ali i čvrsta stijena crkvenog zajedništva u Hrvatskoj. Za svakog Žumberčana časna riječ uvijek je bila i jest svetinja. „Stoga se mi Hrvati Žumberčani, kako grkokatolici tako i rimokatolici, ponosimo i dičimo svojom slavnom uskočkom poviješću, svojim junacima na bojnim poljima diljem Hrvatske i Europe, ali i svojim velikanima na polju kulture, znanosti i umjetnosti. Napose se pak dičimo svojim biskupima i svećenicima, tim vrlim pastirima malenoga stada, koji su uvijek bili sa svojim narodom tješeći ga i hrabreći kad je bilo teško, radujući se s njime kad su vremena bila mirna i ugodna”, rekao je biskup Kekić, te podsjetio kako im je snagu i jakost davao Bog u koga su stavili svu svoju vjeru, sve svoje ufanje i nadasve svu svoju ljubav.

Biskup Kekić podsjetio je da su obitelj i molitva bili temelj na kojemu su grkokatolici u Hrvatskoj gradili svoj život, te upozorio na moderna ropstva koja danas ometaju slobodu djece Božje. Posljedice toga vide se na svakom koraku: u osobi, u obitelji, u društvu. Vrtimo se u tamnom labirintu iz kojega ne znamo izići. Da bismo se iz njega izvukli potrebno nam je svjetlo. A samo je jedno svjetlo koje nas može izvući iz te tame. Isus Krist, Sin Božji, to je svjetlo, podsjetio je, te potaknuo vjernike da upravo započeta Godina vjere bude vrijeme početka promjene i početka življenja prema Božjem zakonu. U tom duhu, biskup Kekić je završio homiliju riječima Svetoga Pavla „Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetlit će ti Krist.”

Na kraju liturgije, biskup Kekić zahvalio je svim biskupima koji su u ovoj prigodi došli iz raznih europskih zemalja. Pojasnio je, kako su osim sudjelovanja na proslavi završetka jubileja 400. godina Marčanske biskupije, biskupi održali i svoj redoviti godišnji susret na kojem se raspravljao Grkokatoličkoj Crkvi u duhu II. Vatikanskog koncila, kao i o Godini vjere i novoj evangelizaciji. Središnji dio tog okupljanja liturgija. Tako je susret započeo misom u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Liturgija je održana i u konkatedrali sv. Ćirila i Metoda, kao i u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici gdje su biskupi zahvalili Presvetoj Bogorodici na tolikim milostima koje je ona tijekom stoljeća izmolila.

Biskup Kekić podsjetio je i kako su mnogi od prisutnih biskupa svjedoci tolikih mučenika iz komunističkog režima, tolikih biskupa, svećenika i laika koji su išli u logore i tamo za vjeru umirali. Na tim temeljima, kao i prva Crkva koja se temeljila na mučenicima, tako gotovo sve Grkokatoličke Crkve u Europi u novija vremena građene su na temeljima velikih mučenika. Stoga su se za hodočašća u Mariju Bistricu biskupi molitvama sjedinili s ukrajinskim narodom koji se 24. studenoga sjeća mučenika koji su 1933./34. bili umoreni glodomorom, rekao je biskup Kekić.

Na liturgiji je pjevao katedralni zbor pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. (ika/bitno.net)