Kandidati stranke Hrast, njih ukupno šestero, kandidirat će se na listama Domoljubne koalicije (više informacija o tome OVDJE). Razgovarali smo s predsjednikom Hrasta Ladislavom Ilčićem.

– Kako komentirate dosadašnji odnos između hrvatskih vlasti i Katoličke Crkve u Hrvatskoj? Smatrate li kako Crkva treba biti aktivno prisutna u društvu ili se njena uloga treba svesti isključivo na „duhovnu“ dimenziju?

Ova je vlast nekoliko puta u svom mandatu bila u otvorenom ratu protiv Crkve – primjerice prilikom afere o zdravstvenom odgoju ili referenduma o braku. Taj rat protiv kršćanskih vrijednosti vodi i kontinuirano preko udruga koje bogato financira, medija i odgojno-obrazovnih programa.

Izjave da ulogu Crkve treba svesti na „duhovnu“ dimenziju ili da je vjera isključivo privatna stvar su nasljeđe komunističkog mentaliteta i pokazuju temeljno nepoznavanje crkvenog nauka. Neću ovdje objašnjavati crkveni nauk jer vjerujem da ga čitatelji vašeg portala dobro poznaju, no reći ću kako bi stvari trebale izgledati s državne strane. Svaki društveni subjekt, pa tako i Crkva, imaju pravo reći svoje mišljenje o svim društvenim i političkim temama. Lobiji koji napadaju Crkvu ljuti su zbog velikog utjecaja i povjerenja koje Crkva ima u narodu, no uskraćivanje tog prava Crkvi predstavlja grubo kršenje ustavnog prava Crkve na slobodu izražavanja.

Ovo sam sve govorio o službenim predstavnicima Crkve, dakle kleru, no Crkva je prvenstveno zajednica vjernika i veseli me što je ta Crkva sve aktivnije prisutna i u političkom životu. Prisutnost vjernika na razini civilnog društva etablirali smo kroz udrugu GROZD i kroz referendum o braku, a sad ćemo to učiniti i na političkoj razini. Zastupnici Hrasta će sigurno pojačati kršćanski glas u Hrvatskom saboru.

–  Kakav je Vaš stav o pobačaju? Smatrate li ga poželjnim i/ili potrebnim, nužnim zlom ili smatrate da je pobačaj štetan i loš? Budete li participirali u vlasti, hoćete li raditi na izmjeni Zakona o pobačaju iz 1978. koji je još uvijek na snazi u Hrvatskoj?

Pobačaj je ubojstvo nerođenog djeteta. To nije samo moje mišljenje već znanstvena, medicinska činjenica. Kao takav, pobačaj ne može biti ni poželjan, niti potreban ili nužan. S obzirom na to da je znanost značajno napredovala od 1978., svakako ću raditi na tome da se taj zakon izmijeni u skladu sa znanstvenim spoznajama koje imamo danas.

– Kako definirate obitelj i koje je, po Vama, njeno mjesto u društvu? U slučaju da dođete na vlast, planirate li i na koji način osnažiti poziciju obitelji u društvu?

Obitelj, temeljena na braku između žene i muškarca, je osnovna stanica društva i stoga bi je društvo trebalo staviti u centar svog interesa. Mi smo to učinili. Brojne su mjere koje namjeravamo provesti, od onih koji će pomoći usklađivanju obiteljskog i profesionalnog života do onih koje će financijski pomoći obiteljima. Ne radi se samo o jednokratnoj potpori za svako rođeno dijete ili delimitiranju roditeljske naknade za drugih šest mjeseci. Mi želimo od obiteljske politike, koja je sad po svim mjerama socijalna, učiniti razvojnu politiku. Konkretno, to znači da ćemo poticati srednji sloj, koji prema svim pokazateljima može revitalizirati natalitet.

No, još je važnije stvoriti prijateljsko ozračje prema životu i obitelji, utjecati na mentalitet, na sustav vrijednosti. Primjerice, porezne olakšice na djecu su izvrsna mjera, no nitko od nas nije ušao u brak ili rađao djecu zbog poreznih olakšica već zato što smo to smatrali dobrim, zbog sustava vrijednosti koji nas temeljno određuje. Na tome najviše trebamo raditi.

Inače, svi odgovori koje ću ovdje dati govore vjerojatno manje od onoga što govore naša djela, pa ću zato ovdje reći da Hrastovo predsjedništvo broji osam članova. Svi članovi su u braku, četvero ima po troje djece, dvojica po četvero i dvojica po petero djece. Ukupno tridesetero djece. Možda je to i najbolji odgovor na Vaše pitanje o tome što mislimo o obitelji.

Želim istaknuti i da na sva ova vrlo važna pitanja koja ste mi postavili u ovom intervjuu Hrast ima jedinstveno i čvrsto stajalište. Borbu za kršćanski pristup politici, a to je vrlo teška borba, mogu iznijeti samo stranke s jasnim stavom, a nikako ne mogu iznijeti skupine nezavisnih kandidata koje imaju potpuno različita stajališta o ovim pitanjima.

– Sukobi oko pokušaja nametanja zdravstvenog odgoja obilježili su jedan dio mandata aktualne vlasti. Smatrate li zdravstveni odgoj potrebnim, ako da, na koji način bi se isti trebao provesti? Kako biste poboljšali suradnju između obrazovnih ustanova i obitelji tj. imate li u vidu način na koji biste uključili roditelje više u obrazovanje njihove djece?

Osobno se bavim spolnim i zdravstvenim odgojem od 1995., koordinirao sam izradu GROZD-ova programa, vodio kampanju protiv Jovanovićeva programa, tako da vjerojatno čitatelji Bitno.net-a znaju moj stav.

Zdravstveni odgoj je potreban, no s obzirom na to da su stavovi o tome kako bi taj program trebao izgledati u hrvatskom društvu nepomirljivi, potrebno je uvesti dva ili više programa i omogućiti roditeljima da biraju, što je u skladu s Ustavom RH.

U programu udruge Glas roditelja za djecu – GROZD smo predvidjeli i posebne sadržaje za roditelje. Suradnja roditelja i škole je ključna jer roditelji najviše vole svoju djecu, a škola im može pružiti pomoć u odgoju, a nikako ne smije imati ambiciju preodgajati djecu, što želi učiniti sadašnja vlada namećući rodnu ideologiju.

Iz svog 20-godišnjeg iskustva na tom polju mislim da nije moguće govoriti o spolnosti bez vrijednosti jer je spolnost povezana sa svim aspektima svake osobe.

– Kako komentirate tvrdnje da je Hrast izgubio kredibilitet nakon promjena u stranci tj. nakon odlazaka većeg broja ljudi koji su u stranci od početka i napuštanja Saveza za Hrvatsku te ulaska u Domoljubnu koaliciju?

U ovih mjesec dana više sam puta obišao Hrvatsku i nevjerojatno je koliko je ljudi jako sretno zbog našeg ulaska u Domoljubnu koaliciju. Kredibilitet Hrasta je kod većine ljudi porastao jer smo pokazali da smo zrela i relevantna stranka koja će dobiti priliku snažno zastupati kršćanske vrijednosti u Saboru.

Postoje dva pristupa politici. Jedan je usredotočen na cilj – u slučaju Hrasta to je želja da konkretne političke odluke koje utječu na život građana budu što više u skladu s kršćanskim vrijednostima. Te odluke donose se u Saboru i Vladi. Ulaskom Hrasta u Domoljubnu koaliciju nisu samo stvoreni uvjeti da utječemo na te odluke, već je to najsigurniji način smjene Kukuriku koalicije. Danas zaista nije vrijeme za rasipanje glasova na našem dijelu političkog spektra, nije vrijeme za izlaske na izbore s listama za koje i sami kandidati znaju da neće prijeći prag. Sposobnost za suradnju je temelj zrele i uspješne politike, pa tako i one koja promovira kršćanske vrijednosti.

Drugi pristup politici je usredotočen na vlastiti image. Kod tog pristupa prevladava razmišljanje „nećeš valjda u koaliciju s ovim, on ti je grozan, nećeš valjda s onim drugim…“. Lako je reći – mi smo najpametniji i najpošteniji, nitko nam nije niti sličan – i ići samostalno na izbore s velikom vjerojatnosti da nećemo proći prag i da ćemo rasipanjem glasova pomoći Kukuriku koaliciji da ostane na vlasti. No, od toga nema nikakve koristi. Dapače, radi se šteta. No, neki ljudi jednostavno ne mogu realno sagledati situaciju i staviti se u službu općeg dobra. Oni će strastveno stavljati HDZ i SDP u isti koš, dapače, blaćenju HDZ-a posvetit će više prostora. Zanemarit će činjenicu da je HDZ glasao za neovisnost Hrvatske, a SDP tada izašao iz sabornice. Neće htjeti vidjeti činjenicu da je od 65 zastupnika HDZ-a koji su glasovali za Zakon o suzbijanju diskriminacije, samo njih 6 na izglednim mjestima za ulazak u novi saziv Sabora. Ti ljudi kojima je image najvažniji izaći će samostalno na izbore, nitko od njih neće ući u Sabor, ništa neće promijeniti. Nastavit će pričati o sljedećim izborima itd.

Danas sam razgovarao s jednim biskupom koji je srdačno pohvalio naš pristup. Dapače, usporedio je ova dva pristupa politici s razlikom između Martina Luthera i Franje Asiškog. Znamo što je učinio Martin Luther i koliko je dugoročno štete nanio jedinstvu kršćanstva. Sv. Franjo je bio veći reformator Crkve od Martina Luthera, ali je shvaćao da čak i njegovi neistomišljenici unutar Crkve i on imaju puno više toga zajedničkog nego različitog. Ta spremnost na suradnju, briga za zajedništvo i sposobnost da gleda dobro u ljudima su bili preduvjeti da sv. Franjo učini toliko dobrog za Crkvu.

Uspješna borba za kršćanske vrijednosti ne može se svesti na priču u mjesec dana predizborne kampanje. Od toga nema nikakve koristi. Kršćanske vrijednosti treba promovirati u Saboru i Vladi. Onaj tko nije spreman staviti svoj image u drugi plan i biti spreman surađivati te strpljivo, polako mijenjati društvo nabolje, neće učiniti ništa korisnog u politici. Takvih je ljudi bilo u Hrastu i oni su otišli na druge liste na kojima žele nastaviti to svoje viđenje politike. Svakako, na to imaju pravo, a koliko će povjerenja glasača dobiti za taj svoj pristup pokazat će rezultati izbora.

Sve to treba gledati i u širem kontekstu. Praktični vjernici za vrijeme Jugoslavije naučili su se biti društveno pasivni. Za suprotan proces, za aktivaciju vjernika potrebno je vrijeme. Ne govorim samo o angažmanu već i o sazrijevanju. Mi smo preko udruge Glas roditelja za djecu i kasnije referenduma o braku obavili velik dio tog procesa na razini civilnog društva. Sad je na redu politika. Više neće lijevo liberalni novinari tvrditi da su vjernici politički naivci koji nikad neće biti relevantni. Hrast će uskoro biti jači nego ikada, i po poziciji u Saboru i po članstvu, a Hrastovi će zastupnici sigurno pojačati kršćanski glas u Hrvatskom saboru.

– U slučaju ulaska u Sabor, hoćete li držati neovisnu poziciju s obzirom na svjetonazorska i druga pitanja u odnosu na HDZ? Hoće li postojati mogućnost da nametnete ozbiljnu političku raspravu o nekim od tih pitanja?

Nitko od nas iz Hrasta nije prestao vjerovati u Boga zbog toga što smo ušli u koaliciju. Kriterij prema kojem ćemo glasovati bit će isključivo naša savjest, dakle bit ćemo potpuno neovisni. Naravno, razgovarat ćemo s koalicijskim partnerima, dogovarat ćemo se o svim odlukama. Nisu sve odluke crno-bijele. Postoje mnoge odluke koje su pitanja procjene i tu ćemo svi biti spremni na neko popuštanje. No, sigurno će postojati granica ispod koje nećemo ići. Primjerice, kad bi HDZ i partneri odlučili legalizirati homoseksualne brakove, mi bismo izašli iz koalicije. No, ostala bi nam mjesta u Saboru i nastavili bismo iz oporbe promovirati kršćanske vrijednosti.

Sigurno će od nas dolaziti brojne inicijative, svakako i o vrijednosnim pitanjima. Primjerice, zar mislite da bih ja, nakon što sam se 20 godina bavio spolnim i zdravstvenim odgojem dozvolio da prođe mandat a da u školama ostane ovako loš koncept zdravstvenog odgoja?

Bitno.net