„Crkva ne smije postati produžetak bilo koje političke, ideološke ili interesne logike, nego mora ostati prostor u kojemu se čovjek može osjetiti saslušanim, poštovanim i pozvanim na istinu koja se živi u ljubavi“, rekao je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u razgovoru za mjesečnik Riječke nadbiskupije ‘Zvona‘.

Kutleša je kazao kako ljudi prepoznaju kada netko govori iz duha služenja, a kada iz duha obračuna. „Ako Crkva želi biti prostor susreta, onda mora njegovati jezik koji je jasan, ali ne grub; dosljedan, ali ne isključiv; hrabar, ali ne samodostatan“, kazao je zagrebački nadbiskup koji će večeras slaviti svetu misu u riječkoj katedrali povodom svetkovine sv. Vida.

U svrhu unaprjeđenja Crkve kao prostora u kojem se ne odustaje niti od istine niti od milosrđa, Kutleša je istaknuo četiri smjernice kojima bismo se danas trebali ravnati:

„Prvo, Crkva treba više slušati. Slušati ne znači odreći se istine, nego ozbiljno uzeti iskustvo, pitanja i rane ljudi. Mnogi su danas umorni od govora koji ne dotiče njihov stvarni život. Drugo, treba razlikovati osobu od stava. S određenim idejama možemo se ne slagati pa ponekad i izraziti takvo neslaganje. No nije dopušteno ponižavati osobu u njezinu neotuđivome dostojanstvu. Treće, potrebno je da unutar samoga crkvenog prostora bude više uzajamnoga poštovanja, manje brzih osuda i manje sumnjičenja. Ako u Crkvi jedni drugima ne pristupamo kao braća i sestre, teško ćemo društvu vjerodostojno govoriti o pomirenju. I četvrto, važan je primjer. Ljudi više vjeruju onome što vide nego onome što čuju. Zajednica koja stvarno živi praštanje, blizinu, skrb za slabe i poštovanje različitih ljudi postaje uvjerljivija od bilo koje polemike“.

Nadbiskup je pozvao Crkvu u Hrvatskoj da se ne prepusti “logici trenutnih sukoba“, ako želi ostati vjerna svojem poslanju: „Njezina riječ treba biti trezvena, mirna i odgovorna; njezina prisutnost blizu ljudima; njezin pastoral usmjeren na izgradnju osoba i zajednica koje znaju nositi razlike bez mržnje“.

Kutleša je komentirao i nedavne snimke nasilja prema stranim državljanima koje su izazvale veliku pažnju medija i osudu javnosti.

„Takve pojave treba ozbiljno shvatiti, istražiti njihove uzroke i na njih odgovorno odgovoriti, ali nije dobro stvarati dojam da je sve oko nas zahvaćeno mrakom. Neredi i incidenti se događaju, i to ne smijemo relativizirati, ali oni su ipak sporadični i ne opisuju cjelinu našega društva. U Hrvatskoj su i dalje u većini obitelji koje odgajaju za poštenje i poštovanje, prednjače primjeri blizine, solidarnosti, gostoljubivosti, pristojnosti i osjetljivosti za bližnjega“, kazao je Kutleša.

Komentirajući pitanje odnosa Crkve u Hrvatskoj prema migrantima, nadbiskup je kazao da njezin glas „nije toliko odsutan koliko je često tih i više izražen kroz konkretna djela nego kroz glasne istupe“.

„Crkva ne treba govoriti glasno radi dojma, ali treba govoriti jasno kada je ugrožen čovjek. Kršćanski odgovor na migracije ne ide ni putem ravnodušnosti ni putem ideologije, nego putem milosrđa, pravednosti i razboritosti“, kazao je zagrebački nadbiskup.