MarinFoto: IKA
Nadbiskup u poruci naslovljenoj “Ususret Godini vjere”, ističe da se suvremeno doba ponekad doima kao vrijeme nesigurnosti i izgubljenosti, vrijeme nutarnje praznine, gubljenja životnog smisla i straha pred budućnosti.

“U porastu je etička ravnodušnost, borba za osobne interese i povlastice, jačanje individualizma i slabljenje solidarnosti među ljudima. Crkva drži da je najdublji uzrok svih problema zaborav Boga koji je doveo do zaborava čovjeka (usp. Ecclesia in Europa, 9)”, upozorava nadbiskup te se pita gdje čovjek pronalazi smisao i nadu bez koje ne može živjeti? “U onome što je prolazno i površno, u raju zemaljskom što ga obećavaju politika, gospodarstvo i financije, znanost i tehnika? Ili u trošenju, konzumizmu i užicima? Ili u istočnjačkim filozofijama, u raznim bio-eko-ezo-yoga duhovnim proizvodima? Mogu li ove ponude zadovoljiti duboku čežnju za srećom koju svi u sebi nosimo? Ili je riječ o nemoćnim obećanjima”, pita se splitsko-makarski nadbiskup te ustvrđuje da bi upravo sve odgojne institucije – od obitelji, dječjih vrtića, škola, župnih zajednica do masovnih medija – trebale postavljati ova pitanja i pokušavati tražiti zajedničke odgovore u otkrivanju istinskog smisla i prepoznavanju općih vrednota na cjelovitu dobrobit čovjeka.

Osvrnuvši se na Godinu vjere, nadbiskup poručuje da je ona izvanredna “prilika i poticaj svakom kršćaninu i svakom tražitelju istine da se otvori Istini, da dopusti da ga Istina nađe. Za nas kršćane ta Istina je Isus Krist, pravi Bog i pravi čovjek. On otkriva istinu o Bogu, Bogu koji se dao u potragu za čovjekom, ali i istinu o čovjeku koji svoj konačni smisao i svoje ispunjenje može postići jedino u Bogu”. Posebnu ulogu u novoj evangelizaciji imaju odgojitelji u vjeri – roditelji, svećenici i vjeroučitelji – koji djeci i mladima pomažu otkriti “vrata vjere”. Oni će svoju zahtjevnu i uzvišenu zadaću, ističe nadbiskup, moći ispuniti ako sami otkriju i žive vjeru kao nešto iznimno zanimljivo i privlačno, vjeru koja nije samo stvar prošlosti i tradicije, već stvarnost koja duboko zahvaća u živote i pitanja. U tome uvelike mogu pomoći dokumenti Drugoga vatikanskog sabora kao svojevrstan kompas za ispravnu orijentaciju, te Katekizam Katoličke Crkve koji na sustavan način iznosi bogatstvo nauka kojeg je Crkva prihvatila i živjela tijekom svoje dvijetisućljetne povijesti.
U poruci nadbiskup Barišić je svima zaželio uspješnu novu školsku i vjeronaučnu godinu, ustrajan i plodonosan rad u kojem će svakodnevno težiti za vjerom te obilje Božjega blagoslova, kršćanske mudrosti i pedagoškog umijeća u zahtjevnim učiteljskim, odgojnim i vjeronaučnim zadaćama. (ika/bitno.net)