MarinFoto: IKA
Uskrsna novost svoj trag ima u našem kalendaru, vremenu i liturgiji, kulturi i odnosima. Osobiti znak i prisutnost Kristova uskrsnuća u našoj stvarnosti jest i prvi dan u tjednu – nedjelja. U tom je svjetlu nadbiskup Barišić govorio o važnosti nedjelje, danu Gospodnjem, “Gospodnjem hramu podignutu u vremenu”, podsjetivši na nazive koji to rasvjetljavaju: Dies Domini, Dominica, Dan svjetlosti, Sonntag ili još bolje, kako Rusi nazivaju nedjelju, Voskresenje – Uskrs. Nedjelja, prvi dan u tjednu, osvjetljava novim svjetlom i smislom čitav tjedan, simbol naše ograničenosti i vremenitosti, ali sada otvorene vječnosti. “Nedjelja je u našoj kulturi i civilizaciji neradni dan. Logiku nedjelje, neradnog dana naglašava i naš naziv ‘nedjelja’, ne-djelati. Neradna nedjelja ne želi biti protiv, već za čovjeka! Iz svoga izvora želi nam darovati svoje bogatstvo i vrednovati dostojanstvo svakoga čovjeka. Dakako, nedjelja – neradni dan, ne daje prednost kapitalu i radu nad čovjekom, jer u središtu nedjelje jest osoba, a ne stvar, zajedništvo, a ne tržište, solidarnost, a ne profit”, istaknuo je nadbiskup. Izrazio je zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta i problema nezaposlenosti, osobito mladih. Međutim, upozorava da se problem rada i odnosa u društvu ne rješava radnom nedjeljom, već neradnom, danom odmora i još više, slavljeničkom nedjeljom, koja na nov način osvjetljava tjedni rad i društvene odnose. Radna nedjelja, nastavlja splitsko-makarski nadbiskup, “osim neizbježnih službi za život zajednice, ne samo da zadire u identitet, kulturu, tradiciju, duhovne i religiozne vrijednosti, već unosi poremećaj u bioritam čovjeka. Narušava i ugrožava ljudske odnose, osobito obiteljsko zajedništvo. Djeca imaju pravo, a društvo dužnost da majka nedjeljom bude s njima kao poveznica obiteljskoga zajedništva. Zato nije rješenje imati koji drugi slobodni dan u tjednu, jer nije u pitanju imati drugi slobodni dan, već se nameće dublje pitanje – biti slobodan. Krist nas za slobodu oslobodi, a nedjelja je izvor i znak ove slobode”. Neradna nedjelja odgaja čovjeka i formira humanije društvo. Gledajući antropološki i kulturološki, neradna nedjelja je zajednička baština nas vjernika, agnostika i ateista kršćanske civilizacije, kao i svih ljudi dobre volje, ističe nadbiskup.

“Poput učenika Ivana koji vidi i ide dalje od ruba otvorena i prazna groba, i mi nadilazimo tradicionalni kulturni, civilizacijski okvir neradne nedjelje slavljem nedjelje – dana Gospodnjega i dana čovjeka, slavljem saveza s Bogom i našega međusobnoga zajedništva. Najdublja povezanost i novi odnos radnog tjedna i nedjelje ostvaruje se u slavlju spomen čina uskrsnuća Gospodinova, u euharistijskom slavlju, susretu Boga i čovjeka, rada i odmora, smisla i cilja života”, istaknuo je mons. Barišić, dodavši da nas nedjeljna misa, slavlje otajstva smrti i uskrsnuća Gospodinova povezuje s Kristovom žrtvom ljubavi, koji nas ne oslobađa od poteškoća, ali nas čini pobjednicima u poteškoćama. “Nedjeljna euharistija – susret s uskrslim Kristom, poziva nas i osposobljava za darovanost i solidarnost, ljubav i besplatnost. U mentalitetu sebičnosti, užitka, cijena, tržišta, hrabri nas i potiče da budemo svjedoci uskrsne novosti prvoga dana u tjednu”, poručio je nadbiskup.

Čestitajući im Uskrs nadbiskup se s predstavnicima medija zadržao u kratkom razgovoru uz sok i kolače.(ika/bitno.net)