Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup i metropolit, član Dikasterija Svete Stolice za biskupe, mons. Dražen Kutleša nakon osam mjeseci, koliko je na čelu najbrojnije katoličke nadbiskupije u Hrvatskoj, u intervjuu za emisiju Susret u dijalogu Hrvatskoga radija urednice Blaženke Jančić, progovorio je o životu Crkve zagrebačke, izazovima s kojima se danas susreću vjernici te drugim aktualnim temama.

Ljudi su gladni duhovnosti, poručio je novi zagrebački nadbiskup, poručivši da im nju mogu ponuditi sveti i duhovni svećenici. Stoga mons. Kutleša smatra da treba raditi na odgoju mladih svećenika koji će znati čitati znakove vremena. Istaknuo je i važnost brige za obitelji, brige za mlade te za obnovu i izgradnju crkava.

“U Župi bl. Ivana Merza u Španskom vjernici slave misu na livadi. U 21. stoljeću, u Zagrebu, u našem glavnom gradu to ne bi nitko očekivao, a to je naša realnost“, rekao je nadbiskup Kutleša te pojasnio da su pregovorima s državom tražili zamjenu zemljišta za jedanaest lokacija, te će se ta zamjena vjerojatno ostvariti za deset župa kako bi vjernici mogli u dostojnom bogoslužnom prostoru slaviti Boga.

Upitan o problemu klerikalizma u Crkvi u Hrvatskoj, poručio je kako jedno od rješenja vidi i u većem uključivanju župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća.

“U stvarima u kojima nismo stručni, poput ekonomije, medija… ne vidim zašto se ne bi konzultiralo obrazovane laike“, kaže mons. Kutleša.

Komentirao je i ulogu žene u Crkvi i veću uključenost žena na mjestima na kojima se donose odluke. Ističe da je među devedeset osoba koje rade na Nadbiskupskom duhovnom stolu, preko 80% žena, koje čine većinu i u uredima Hrvatske biskupske konferencije. Smatra kako žene trebaju imati svoju ulogu i u odlučivanju. Međutim, podsjetio je kako su neke službe vezane uz sakramentalnu dimenziju te se zbog toga mogu povjeriti samo klericima, poput službe generalnog vikara.

Nadbiskup Kutleša govorio je i o nedavno osnovanom Uredu HBK za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba. To novo operativno tijelo, sačinjeno od stručnjaka, bavit će se prijavljenim slučajevima zlostavljanja, raditi na prevenciji i biti na pomoć žrtvama. Na pitanje je li se ikada osobno susreo sa žrtvama zlostavljanja, zagrebački nadbiskup mons. Kutleša odgovorio je potvrdno.

“Iskustvo nije jednostavno. Osjećate stid u ime institucije, a kao vjernik i kao biskup želite tim ljudima pomoći.”

Zagrebački nadbiskup istaknuo je kako u mladima vidi nadu Crkve i društva te smatra da pred njih treba stavljati visoke ideale i realnu sliku o životu, a ne neke surogate. Podržao je župe i osobito redovničke zajednice koje okupljaju stotine, pa i tisuće mladih.

Komentirajući veliki interes i sve više zahtjeva za otvaranjem katoličkih škola nadbiskup Kutleša istaknuo je da su od Vlade RH tražili reguliranje pitanje katoličkih škola koje su sada na razini privatnih škola. Podsjetio je da Crkva nema u svemu tome nikakvu želju za profitom nego je interes Crkve naviještanje Radosne vijesti i njegovanje katoličkog morala.

U emisiji se dotaknuo i pitanja pobačaja, podsjetivši da Katolička Crkva ima vrlo striktne odredbe; onaj tko učini pobačaj, ne samo žena, već svi koji su u to uključeni, ako dođe do učinka, samim su činom ekskomunicirani, naglasio je. Svjestan je, kako je rekao, da će se pozivati Crkvu da se opredijeli i da će se tražiti kompromis, ali naglasio je da Crkva osuđuje abortus te da na pitanje grijeha i smrti nikad ne može pristati.

Upitan što misli o angažmanu slovenskog svećenika umjetnika Marka Rupnika u hrvatskim crkvama, iako je u kanonskom postupku zbog optužbi za zlostavljanja, nadbiskup je odgovorio da je potrebna razboritost i veliki oprez.

“Mislim da trebamo biti vrlo oprezni i ne raditi neke stvari koje mogu učiniti u ovom trenutku veliku štetu.”

Mons. Kutleša na kraju je izrazio nadu da će se kanonizacija bl. Alojzija Stepinca dogoditi u vrijeme njegove biskupske službe u Zagrebu.

Cjeloviti intervju možete poslušati OVDJE.