SPLIT, DUBROVNIK I ŠIBENIK

Katarina Gugić predstavila nam je ovogodišnje Dane kršćanske kulture: Kršćanska kultura može biti i jest atraktivna

Ove subote, 17. ožujka, u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku započinju četrnaesti po redu Dani kršćanske kulture. Kao i svake godine dosad, program će biti iznimno bogat, s vrlo raznovrsnim kulturnim sadržajima, a o značaju ove manifestacije, kao i važnosti kršćanske kulture općenito, razgovarali smo s Katarinom Gugić, pomoćnicom ravnatelja Dana kršćanske kulture.

U subotu započinju četrnaesti po redu Dani kršćanske kulture. Što biste izdvojili iz ovogodišnjeg programa?

Da, od 17. do 27. ožujka već četrnaestu godinu zaredom održava se manifestacija Dani kršćanske kulture. U tih jedanaest dana u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku posjetitelje naše manifestacije očekuje više od 60 najrazličitijih kulturnih sadržaja: bit će mnogo izložbi, koncerata, tribina, predstavljanja knjiga i nosača zvuka, filmskih projekcija, predavanja, izletničkih programa, scenskih programa… izvrsnih sadržaja za ljubitelje umjetnosti i za sve uzraste – a ulaz na sve sadržaje je slobodan. U svaki od tih programa utkano je mnogo truda, znanja, stručnih kompetencija i umjetničkoga talenta tako da je doista teško izdvajati sadržaje na koje bismo posebno pozvali publiku – svaki smo osmislili tako da bude vrijedan i poseban. Stoga mislim da je najbolje da čitatelji sami posjete našu web stranicu www.danikrscanskekulture.info na kojoj mogu pronaći detaljan ovogodišnji program manifestacije i izdvojiti za sebe programe koji ih najviše zanimaju – a sigurno u svakom danu manifestacije mogu pronaći nešto za sebe!

Tekst nastavlja ispod oglasa

Kršćanska kultura može nekima zvučati kao nešto vezano za prošla vremena, ipak u svom programu uvijek donosite i suvremena kulturna ostvarenja. Može li kršćanska kultura danas biti atraktivna?

Kultura je živi organizam koji raste i razvija se zajedno s društvom kojemu pripada, to društvo odgaja i educira i nerijetko mu služi kao zrcalo. Stoga suvremena kulturna djela moraju biti atraktivna jer su, između ostaloga, i odraz društva u konkretnom povijesnom vremenu – pa tako i kršćanska kultura, odnosno kultura koja želi educirati i oblikovati društvo nadahnjujući ga kršćanskim vrijednostima. Upravo u tom kontekstu manifestacija Dani kršćanske kulture ima vrlo važnu ulogu jer otvara prostor suvremenim autorima kršćanskog nadahnuća da pronađu svoje zasluženo mjesto u javnom prostoru. Dakle, moj je odgovor – da, kršćanska kultura može i treba biti i jest atraktivna, kako danas tako i u budućim vremenima, jer je njezin izvor neiscrpiv. Kršćanstvo nije “staro” dvije tisuće godina, baš kao što ni zemlja kojom hodamo nije “stara” milijarde godina – ona je uvijek mlada, uvijek rađa novim plodovima i hrani i podržava život koji se obnavlja i uvijek iznova pojavljuje mlad u svojim najraznovrsnijim oblicima. U svakom umjetniku kršćanska se umjetnost rađa kao nova i posebna i upravo je u tome ljepota autentičnog umjetničkog stvaralaštva i života uopće. Usudila bih se čak reći da ako umjetnost nije atraktivna, ako nije svevremena, onda i nije riječ o pravoj umjetnosti.

Programi koje donosite redovito su vrlo bogati, imate li nakon 13 godina problema s nalaženjem novih sadržaja za prikazivanje?

Uvijek nastojimo osmisliti bogat i raznovrstan program kojeg ostvarujemo u suradnji s uglednim institucijama i važnim umjetnicima i stručnjacima. To je zbilja velik projekt koji iziskuje mnogo vremena i truda i u kojem ustrajemo ne samo zbog ljubavi prema kulturi, nego i zato što je taj projekt važan – doista je važan i vrijedan i nadasve poseban, a to vidimo iz komunikacije s publikom te raznim suradnicima i suorganizatorima. Naime, Dani kršćanske kulture u jedanaest dana objedinjuju mnoštvo vrlo različitih programa s mnogo različitih umjetničkih pozicija – likovna umjetnost, književnost, filmska umjetnost, glazbena umjetnost, povijest i arheologija, scenska umjetnost… U takvoj raznolikosti kvalitetu programa moguće je postići i održati jedino kvalitetnom i sveobuhvatnom suradnjom sa stručnjacima s tih područja – bez njih ova manifestacija ne bi bila ono što jest i ja im i ovim putem želim od srca zahvaliti na divnoj suradnji i golemom trudu koji su uložili! Taj njihov, i naš, trud opravdavaju desetci tisuća posjetitelja koji svake godine posjete naše programe u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku i koji su najveća potvrda vrijednosti cijele manifestacije kao i njezina budućeg potencijala. Nakon trinaest godina organiziranja Dana kršćanske kulture suradnike doista nije teško pronaći – mnogi nam se izvođači, autori i umjetnici sami javljaju s idejama jer su prepoznali manifestaciju kao vrijedan prostor na kojem žele predstaviti svoja djela i na kojem mogu doći do raznovrsne i brojne publike kao i do medijskog prostora. To je divno i želimo da takvih prijedloga bude uvijek sve više jer ova manifestacija nije osmišljena samo zato da kršćansku kulturu predstavi našim sugrađanima, nego i zato da bude prostor na kojem i za kojeg novi autori stvaraju i osmišljavaju nova vrijedna djela kršćanske kulture.

Veže li se kršćanska kultura isključivo za sakralne prostore ili može naći svoje mjesto i u svjetovnom?

Kršćanska kultura živi u kršćanima koji je stvaraju i kojima ona pripada – a kao što kršćanima nije (samo) mjesto u sakralnim prostorima, tako nije ni djelima kršćanske kulture. Također, samim time što je “kultura”, ona je opće mjesto koje treba biti dostupno uvijek i svima. Zašto bismo je “skrivali” na posebna mjesta u kojima bi bila dostupna samo nekima? Osim toga, Hrvati su prihvatili kršćanstvo prije trinaest stoljeća i stoga je ono nerazdvojan dio našeg kulturnog i nacionalnog identiteta – kršćanska je kultura dio onoga što jesmo, u prvom redu nas kao vjernika (naravno), ali i kao Europljana i kao Hrvata. Stoga autentična i vrijedna djela kršćanske kulture pripadaju i onima koji nisu vjernici, i trebala bi biti nešto čime se ponose i što podržavaju. Kršćani su u svijetu i stoga je i kršćanska kultura – da tako kažem – puna toga svijeta, jer je i iz tog svijeta proizišla i osmišljena je tako da kršćansku poruku tom svijetu komunicira. Zato je odgovor u svakom slučaju potvrdan: da, kršćanska kultura može i treba naći svoje mjesto u svjetovnom, a ako ga ne nađe, onda je promašila vrlo važan cilj.

Danas smo svjedoci kako se na određene kulturne sadržaje često najučinkovitije privlači, ponekad vrlo neumjerenom, provokacijom. Čime Dani kršćanske kulture iznova privlače svoju publiku?

Pažnju najučinkovitije privlači nešto iznenadno, šokantno, neočekivano. Taj element neočekivanog i iznenadnog može biti plemenit i čak je vrlo važan dio umjetničkog stvaralaštva. No ako je riječ o “šoku” samo šoka radi, koji u gledateljima ništa ne pobuđuje i ne potiče, ukratko ako je riječ o nečem besadržajnom i bez poruke, vjerujem da je onda pozornost samo nakratko privučena, i da tako stečena pozornost vrlo brzo (i opravdano) padne u zaborav – o umjetničkoj vrijednosti da i ne govorimo. Manifestacija Dani kršćanske kulture želi predstavljati svijetu svevremena umjetnička djela iz bogate povijesti kršćanstva – budući da je riječ o vrhunskim umjetničkim ostvarenjima, ona uvijek iznova na uvijek nov način progovaraju suvremenicima svih povijesnih razdoblja. No osim toga, predstavljajući nove autore i nova kršćanska umjetnička ostvarenja ova manifestacija pokazuje da je kršćanska kultura živi organizam sposoban za uvijek nove pothvate i izazove našeg doba. Vjerujem da naša publika najviše cijeni i da je najviše privlači upravo raznovrsnost sadržaja manifestacije – kao što sam već spomenula, program je pun sadržaja s raznorodnih područja: likovne umjetnosti, književnosti, glazbe, scenske i filmske umjetnosti, arheologije i povijesti… Sve to, zajedno s visokom kvalitetom programa koju postižemo zahvaljujući našim stručnim i kvalitetnim suradnicima, čini da publika iz godine u godinu željno iščekuje kataloge i programe da vidi kakva ih sve iznenađenja očekuju. I mislim da ih do sada nijednom nismo razočarali!

Na manifestaciji redovito dodjeljujete nagradu za izniman doprinos kršćanskoj kulturi. Kome će ove godine ta nagrada pripasti?

Tako je, svake godine na svečanom zatvaranju manifestacije upriličuje se svečana dodjela nagrade “Andrija Buvina” za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, a dosadašnji dobitnici te nagrade su redom: Michael D. O’Brien, kanadski pisac; Vittorio Messori, talijanski novinar i publicist; Radovan Grgec, hrvatski književnik i prevoditelj; Ljubo Stipišić Delmata, hrvatski skladatelj, melograf i slikar; Marko Ivan Rupnik, slovenski slikar i duhovni autor; Rene Medvešek, hrvatski glumac i redatelj; Peter Seewald, njemački novinar i publicist; Josip Bratulić, akademik, hrvatski književnik; Nevenka Nekić, hrvatska književnica i povjesničarka; Bernhard Meuser, njemački katolički publicist i inicijator projekta YOUCAT; Stjepan Lice, hrvatski književnik; Josip Botteri Dini, hrvatski akademski slikar te Robin Harris, engleski pisac, povjesničar i publicist. Ovogodišnja dobitnica nagrade “Andrija Buvina” je Sanja Nikčević, profesorica, teatrologinja i kazališna kritičarka. Gospođa Nikčević eminentna je stručnjakinja: za svoj je na rad na području teatrologije 2000. godine odlikovana Redom hrvatskog pletera za doprinos razvitku i ugledu države te za dobrobit građana. Objavila je više od stotinu znanstvenih, stručnih i publicističkih tekstova u zemlji i svijetu, uredila je pet antologija, napisala deset autorskih knjiga, osnovala je i deset godina vodila Hrvatski centar ITI-UNESCO, predsjednica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara, članica Glavnog odbora Matice Hrvatske, redovna profesorica na Sveučilištu u Osijeku… uistinu je vrlo teško rezimirati obiman i impresivan životopis gospođe Nikčević i izdvojiti ono najvažnije! No osim toga, gospođa Nikčević je selektorica Festivala kršćanskog kazališta od njegova pokretanja 2015. godine, vodi emisiju na Radio Mariji Kazalište bez maske, aktivno je uključena u rad katoličkih udruga te objavljuje kolumne i članke duhovne tematike u raznim glasilima – sve te i brojne druge njezine inicijative i postignuća zasluženo su je uvrstili među dobitnike nagrade “Andrija Buvina”. Doista nam je velika čast i zadovoljstvo što ćemo ove godine na svečanom zatvaranju manifestacije 27. ožujka nagradu “Andrija Buvina” dodijeliti upravo gospođi Nikčević!

Bitno.net


Podržite naš rad članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 13. ožujka 2018.

Možda vam se svidi