Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu (doctor honoris causa) zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću dodijeljen je na prigodnoj svečanosti u petak 18. svibnja u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

DoktoratFoto: IKA
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat kardinalu Bozaniću, zagrebačkom nadbiskupu i Velikom kancelaru Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za iznimne doprinose u izgradnji humanijeg društva, promicanju teoloških, humanističkih i društvenih znanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i u afirmaciji hrvatske vjerske i kulturne baštine u Europi i u svijetu.

Svečanost dodjele počasnog doktorata započela je uvodnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Alekse Bjeliša. On je istaknuo kako se ovim provodi odluka donesena na 6. sjednici Senata u 343. akademskoj godini održanoj 17. siječnja 2012. godine kojom se svečano promovira gospodin Josip Bozanić u 95. počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu. “Danas dodjeljujemo počasni doktorat čovjeku koji ispisuje jedan od najznačajnijih tragova u modernoj povijesti hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske, koji je i riječima i djelima mnogostruko pridonio modernom razvoju našeg Sveučilišta, i koji je tako na najbolji način uvijek ponovo, iskazivao privrženost svojoj Almae matri”, rekao je rektor Bjeliš.

Uslijedio je govor promotora prof. dr. Ivana Karlića uime Povjerenstva koje je imenovao Senat Sveučilišta u Zagrebu za dodjelu počasnog doktorata, koje je djelovalo u sustavu prof. dr. Ivan Karlić i prof. dr. Stjepan Baloban s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr. Marko Petrak s Pravnog fakulteta.

Dr. Karlić istaknuo je kako su u povijesti Crkve i društva u hrvatskom narodu zagrebački (nad)biskupi uvijek imali posebno značajnu ulogu. To se osobito odnosi na njihova zauzimanja i ostvarenja na kulturnom, prosvjetiteljskom, znanstvenom, nacionalnom i nadasve na vjerskom području. O tome svjedoči i bliža hrvatska povijest, ona od 30-tih godina prošlog stoljeća, u kojoj su djelovala trojica zagrebačkih nadbiskupa i kardinala Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić. Svaki od njih se na svoj način i u svom specifičnom vremenu, obilježenom totalitarističkim režimima, odvažno borio za ljudska prava, nacionalni identitet i slobodu vjere. Tu tradiciju nastavio je i sadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić.

Prepoznajući u ljudima ostvarenost duha za sve što je dobro, lijepo i istinito, kardinal od početka svoje (nad)biskupske službe poziva i nadahnjuje sve ljude dobre volje da budu graditelji civilizacije ljubavi, rekao je dr. Karlić te podsjetio kako su kardinalove pisane i govorne poruke u cjelini veoma snažne i nadahnjujuće te zasigurno mogu svakom čovjeku, napose kršćaninu-vjerniku, poslužiti kao putokaz u izazovima i zahtjevanostima svakodnevnog života, kao smjernice u očuvanju vjernosti čovjeku i onim vrijednostima koje su oblikovale naše narodno biće.

Dr. Karlić istaknuo je kako se, kao pastir zagrebačke Crkve, kardinal uz redovitu ulogu iz djelokruga povjerenih mu poslova, posebno zauzima u promicanju teološke misli s osobitim naglaskom na problematiku pitanja koja se odnose na dogmatsku i pastoralnu teologiju, na socijalni nauk Crkve i kanonsko pravo. Posebno pak je zaslužan za promicanje kulture dijaloga i dostojanstva čovjeka, te za iznalaženje pravoga i pravednoga mjesta Crkve u njezinim odnosima prema društvu i prema suvremenoj kulturi, istaknuo je dr. Karlić, te podsjetio kako se kardinal hrvatskoj crkvenoj i društvenoj javnosti obraća preko aktualnih tema, te kritičko-proročki upozorava na one pojave koje su u konačnici protiv čovjeka i protiv općeg dobra u hrvatskom društvu.

Govori kardinala Josipa Bozanića, njegove homilije, okružnice, knjige i uopće pisana riječ prožeti su istinskom ljubavlju prema hrvatskom narodu i hrvatskoj domovini. U njima se osjeća istinsko i iskreno rodoljublje i domoljublje, što ga potiče da se posebice zauzima za zalječenje ratnih i poratnih rana, za uklanjanje nepravdi, za obranu dostojanstva svake ljudske osobe, za izgradnju humanijeg društva. Pritom ni u jednom trenutku ne gubi iz vida svoj kršćanski univerzalizam, zauzimajući se, posebice kroz visoke i odgovorne službe za otvorenost svakom čovjeku, za kulturu dijaloga i za zaštitu dostojanstva svakog čovjeka, rekao je promotor dr. Karlić.

Potom je rektor Bjeliš proglasio kardinala Bozanića počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, a kardinal se upisao u knjigu počasnih doktora te se obratio nazočnima. “Primio sam dar koji nipošto nije isključivo akademske naravi. On je puno opsežniji, upravo kao što je to i samo Sveučilište. Taj dar primam s istinskom zahvalnošću”, rekao je kardinal. “Iz naznaka životopisa razvidno je da su moj život i rad duboko obilježeni svećeničkim pozivom koji me je vodio tako da budem dionikom i akademskoga života, ponajprije kao student, a zatim i kao sveučilišni nastavnik. Premda sam i jedno i drugo živio u vremenu snažne ideološke obilježenosti protivljenja crkvenom djelovanju i javnoj prisutnosti vjere u društvu, lako je vidljivo da je taj dio moga života iznikao i razvijao se u okrilju ovoga Sveučilišta. Služba koju obnašam sa sobom nosi i odgovornost Velikoga kancelara KBF-a, tako da sam usko povezan i s aktualnim pitanjima Sveučilišta. Stoga je razumljivo da ga doživljavam svojim i našim, sa svom ljepotom i zahvalnošću koju nose ta dva pojma u snazi pripadanja”, istaknuo je kardinal te podsjetio kako pogled u prošlost koji se veže uz popis počasnih doktorata tijekom jednoga stoljeća ili pak uz izložene portrete rektora Sveučilišta u auli, usmjerujući dublje u prošlost, očituje svu složenost povijesnih trenutaka kroz koje je prolazila ne samo ta visokoškolska i znanstvena institucija nego sav hrvatski narod, njegova kultura i duhovnost. Naime, istaknuo je kardinal, upravo se na licu Sveučilišta veoma jasno odražavaju crte skladnoga razvoja, baš kao i bore i ožiljci zadobiveni u ideološkim odstupanjima od traženja istine i zalaganja za istinu. Istaknuo je kako po pozivu i službi dužnost mu je biti prisutan u raznim krajevima Europe i svijeta, noseći sa sobom svoju hrvatsku domovinu, s njenim glavnim gradom Zagrebom.

“Lijepo je pripadati narodu koji ima tako bogatu baštinu; lijepo je svjedočiti o snazi koja je vidljiva u teškim povijesnim previranjima kroz koja smo prolazili i u najnovije vrijeme, lijepo je diljem svijeta susretati ljude koji potvrđuju vrijednosti hrvatskoga duha, među kojima je puno onih koji su vezani uz Sveučilište u Zagrebu. Stoga bi bilo lijepo da ta hrvatska prisutnost u svijetu po ljudima koji su u prošlosti otišli iz Hrvatske u sadašnjosti pronađe čvrste spone blizine i zajedništva. Sveučilišta u našoj domovini u jačanju toga hrvatskog jedinstva imaju nosivu ulogu, s ovim našim najvećim sveučilištem na čelu”, rekao je kardinal.

U svečanosti je sudjelovao u Mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” KBF-a pod ravnanjem prof. Danijele Župančić i doc. Ruže s. Domagoje Ljubičić uz pratnju na glasoviru mr. art. Vesne Šepat Kutnar.

Uz dekane i prorektora Sveučilišta u Zagrebu, svečanoj dodjeli nazočili su, između ostalih, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško, Mijo Gorski i Valentin Pozaić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, sisački biskup Vlado Košić, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, bjelovarski-križevački biskup Vjekoslav Huzjak i grkokatolički križevački biskup Nikola Kekić.

Svečanosti su prisustvovali i ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Željko Jovanović, povjerenik predsjednika Republike za vjerske zajednice dr. Stijepo Bartulica, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, državni odvjetnik Mladen Bajić te brojni drugi visoki uzvanici. (ika/bitno.net)