Križni put u nedjelju, 17. veljače blagoslovio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem. Tom prigodom kardinal je predvodio svečano euharistijsko slavlje te se osvrnuo na odlazak pape Benedikta XVI.

Papina vijest kako se odriče papinske službe sve nas je iznenadila i moram priznati da smo ju primili sa žaljenjem, ali i velikim pouzdanjem u Boga jer s velikim poštovanjem prema Papi ,koji je po svojom savjesti donio odluku, motiviran radi dobra Crkve, i u toj odluci moramo gledati kako Benedikt XVI. tim činom nastavlja učvršćivati našu vjeru. „U Papinoj odluci želimo spoznati tragove Božje providnosti i ljudski odgovor u vjeri, stav odgovornosti, kršćanske slobode i ljubavi prema Crkvi”, istaknuo je kardinal Bozanić dodajući da smo zahvalni Bogu za Papino služenje, kao i za obilje darova što ih je po njemu kao Petrovom nasljedniku dao svojoj Crkvi u ovom našem turbulentnom vremenu. „Posebno smo mu zahvalni za njegov apostolski pohod Hrvatskoj u lipnju 2011. prigodom Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Tijekom tih dana učvrstio nas je u ljepoti vjere, njegova nazočnost među nama bila je vidljiv znak Božje blizine prema svakom narodu”, istaknuo je kardinal Bozanić dodajući kako Papino svjedočanstvo govori o punini života čovjeka koji je spreman slijediti Krista u predanju i poslušnosti vlastitoj savjesti. Osvrćući se na nagađanja o datumu konklava, naglasio je kako će se točan datum znati 1. ožujka kada se kardinali budu prvi puta sastali. O papinom odlasku riječki nadbiskup Ivan Devčić je istaknuo kako Papinu odluku moramo prihvatiti i poštivati, ali iz te odluke i učiti kako se odgovorno odnositi prema svojim službama i odgovornostima.

Kardinal Bozanić govorio je i o smislu korizme i četrdesetodnevnog boravka Isusa u pustinji koja je u Svetom Pismu označena kao mjesto Božje blizine, ali i čovjekove kušnje. Slika pustinje osobito je bogata porukom za kršćanski put u vjeri, istaknuo je kardinal objašnjavajući da se pustinjski vjetar ne doživljava kao milovanje po lice niti kao povjetarac koji hladi. „Pustinjski vjetar pali kožu, peče oči i stavlja na kušnju čovjekovo srce. To je vjetar istine koji ne dopušta zavaravanje. Biti odveden u pustinju znači prihvatiti samoću koja je čovjeku neophodna da se oslobodi lažnih sigurnosti”. Tko ne prihvati takvu samoću, taj bježi od istine vlastitog života i igra se skrivača sa samim sobom. Tko nema svojih 40 dana za ispitivanje vlastitog života, ponašanja i djelovanja, taj ne dolazi nikada do pomirenja sa samim sobom, sa stvorenjima oko sebe i konačno s Bogom, takav čovjek uvijek ostaje agresivan u svojim obranama, poručio je kardinal Bozanić. Govoreći o važnosti svjedočanstva i poznavanja vjere, poručio je da ispovijedati vjeru ustima podrazumijeva javno svjedočenje i djelovanje. Vjera nikada nije samo privatni čin kršćanina i upravo zato što je slobodan čin zahtjeva društvenu odgovornost za ono što se vjeruje.

Uoči mise u Marijinom Perivoju kardinal Bozanić blagoslovio je novi Križni put, rad akademskog kipara Ante Jurkića, postavljen zajedničkim darovima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, svetišta Majke Božje Trsatske i trsatskih donatora. Radovi su počeli u srpnju, a dodatni povod njegove izrade visoki su jubileji: 800 godina od dolaska franjevaca u Hrvatsku, 500 godina provincija Bosna-Hrvatska i 300 godina krunjenja slike Gospe Trsatske. (ika/bitno.net)