INTERVJU: MARIJANA PETIR

‘Srbija otvoreno priznaje da je dužnost svih srbijanskih tijela u zemlji i svijetu ustati protiv Stepinca i njegove kanonizacije’

Hrvatska eurozastupnica iz redova HSS-a, Marijana Petir, nedavno je u Europskom parlamentu organizirala vrlo uspješnu izložbu o bl. kardinalu Alojziju Stepincu. Ta izložba kao i negativna reakcija Beograda koji je Stepinca prozvao “ratnim zločincem“, bili su povod za ovaj intervju. Na kraju razgovora dotakli smo se i neizbježnog Brexita.

Plenary session week 38 2014 - UN Climate summit 2014 (23 September 2014 - New York) Council and Commission statements, izložba o Stepincu, Beograd o Stepincu, intervju Marijana Petir, Brexit

– Jeste li očekivali ovakve reakcije iz Srbije na izložbu o bl. Alojziju Stepincu koju ste organizirali u Europskom parlamentu?

Kada vidim s kojih sve strana stiže podrška i pohvale, a s kojih stižu napadi, mogu reći da sam zadovoljna. No ono s čim ne mogu biti zadovoljna jest lažna propaganda i nedopustiv rječnik kojim su se srbijanske vlasti spustile ispod svake razine dobrog ukusa i političkog diskurza, te govorom mržnje pokušavaju osporiti nešto što se osporiti ne može – da je Stepinac svet i za hrvatski narod i za Katoličku Crkvu. Srbija nije članica Europske unije, a uzima si za pravo docirati drugoj zemlji koja je punopravna članica EU, ali i samoj EU što i kako treba ili ne treba raditi. Pravila u Europskom parlamentu su stroga. Za organizaciju izložbe je potrebno dobiti mnoga odobrenja. Parlament prethodno mora biti upoznat s izložbom do najsitnijeg detalja. Na odobrenje je predan dokument koji je na četrdeset stranica detaljno opisivao izložbu i sve eksponate, a sadržavao je i Stepinčevu biografiju i govor na suđenju, uz fotografije i grafike izložbenih materijala. Izložbu odobrava kvestor Europskog parlamenta. Nitko na to ne može utjecati, a kamoli zemlja koja nije članica EU. Pritisci Srbije na Hrvatsku i Europski parlament protestnim notama su nedopustivi, a smjena veleposlanika samo je još jedan pokušaj manipulacije i izraz zauzetosti Srbije u širenju laži.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Za Srbe je pitanje kanonizacije bl. Alojzija Stepinca i širenja istine o njemu očito političko pitanje br. 1? Kako to komentirate?

Da budem iskrena, više me brine što širenje istine o Stepincu i hrvatskoj povijesti nije za nas političko pitanje broj 1. Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova izda priopćenje za javnost u kojemu čovjeka kao što je Stepinac, koji je humanitarac i svetac, nazove ratnim zločincem, a hrvatski političari nisu ujedinjeni u osudi tog strašnog čina, reakcije na to su mlake, pažljivo se biraju riječi da njima slučajno netko ne bi uvrijedio Srbiju jer „moramo raditi na izgradnji odnosa“. Srbija rehabilitira svoje ratne zločince, a mi okrenemo glavu na drugu stranu, kao da smo zaboravili koliko je nevine krvi na njihovim rukama. Srbija uhićuje naše branitelje i sustavno ugnjetava Hrvate koji žive na prostoru Srbije, ali nećemo time uvjetovati njezino članstvo u EU. Čije to interese štitimo? Slažem se da su pomirenje i dobrosusjedski odnosi važni, ali za njih je potrebna istinska namjera obiju strana da postignu mir. Istinsko pomirenje ne postoji u odnosu u kojemu je netko podređen, a netko nadređen ili u kojemu se nekome nešto želi prisilno nametnuti. Srbija širi lažnu propagandu i pokušava iskriviti povijest, ne želeći se odreći svoje zločinačke prošlosti. To ne smijemo dopustiti.

– Koliko, po vašem mišljenju, hrvatske državne vlasti adekvatno odgovaraju na pritiske iz Srbije glede hrvatskog blaženika koji traju već nekoliko godina?

Srbijanska propaganda je snažna, a mi na nju reagiramo po potrebi ili kada srbijanska retorika prevrši mjeru. Neki očigledno čekaju tu kanonizaciju kako bi se Stepinčeva svetost zaista potvrdila, ali on već sada jest svet u srcima hrvatskog naroda. Njegova djela govore o tome, Crkva u to ne sumnja. No Srbija otvoreno priznaje da je dužnost svih srbijanskih tijela u zemlji i svijetu ustati protiv Stepinca i njegove kanonizacije. I oni to zaista i čine. Premda nisu stranka u postupku i ne mogu ni na koji način o tome odlučivati. Mi moramo biti aktivniji kako bismo Stepinca predstavili Europi i svijetu. Ova izložba i konferencija u Europskom parlamentu bile su prvo predstavljanje bl. Alojzija Stepinca izvan Republike Hrvatske i to u srcu Europe, u Europskom parlamentu. Stepinac je naš ponos, očuvao je dušu hrvatskoga naroda u veoma teškim trenucima, ustao je u osudi autoritarnih režima, bio je glasan u osudi progona nevinih ljudi svih narodnosti i svih religija, u svakom čovjeku vidio je Božju sliku i za njega nije bilo „nepodobnih“ ili manje ili više vrijednih. U Stepinčevu hrabrost morali bi se ugledati naši političari danas. On nije pristajao na kompromise i nije nikome podilazio, već je ustao u obranu onoga što je vrijedno. Stepinac nije kalkulirao s ljudskim životima, a kamoli sa svojim narodom. Današnji političari nažalost, nisu toliko hrabri kao što je bio on tada – u mnogo težim okolnostima i mnogo opasnijem vremenu.

– Sada je i Milorad Pupovac na govoru u Jadovnu spomenuo, doduše neizravno, bl. Alojzija Stepinca i govorio o „prešućivanju strahota“. Kako to komentirate?

Ne zaboravimo ni da je prošle godine na komemoraciji u Jadovnom srbijanski ministar Aleksandar Vulin Stepinca izravno nazvao „ustaškim vikarom“ – usred Hrvatske, pred hrvatskim ministrom koji na to nije reagirao. I žrtve u Jadovnu kao i sve druge žrtve zaslužuju počast i zaslužuju istinu koja mora biti rasvijetljena. Vezanje bl. Alojzija Stepinca uz masovna ubojstva i zločine NDH je gnjusno podmetanje i najgori oblik klevete koju treba osuditi. Stepinac je za koncentracijske logore rekao da su oni najveća ljaga NDH, jasno se od samog početka progona zalagao za njihovo ukidanje te je sam spasio na desetke tisuće Srba, Židova, Roma… Stepinac je službeno protiv postupaka ustaškog režima protestirao već 22. svibnja 1941. kada je naveo da su rasni zakoni nemoralni i nečovječni. U ratnim je okolnostima Stepinac posredstvom Caritasa i u suradnji s brojnim Srbima, okupljenima u 21 skupinu suradnika, kao i s Dianom Budisavljević spasio 27.215 srpske djece, ratne siročadi i velik broj žena i muškaraca.

Kako netko za koga je dokumentirano da je spasio tolike živote može biti karakteriziran kao ratni zločinac? Na rukama bl. Alojzija Stepinca nema nikakve krivnje, što se ne može reći za one koji govore protiv njega, posebno ne za one koji su svoju nacionalnu pripadnost pretvorili u profesiju i od toga jako dobro žive.

– Kakvi su vaši dojmovi o učincima izložbe o Stepincu, kada je u pitanju rušenje dosadašnje propagande o njemu? Jeste li zabilježili neke pozitivne reakcije zastupnika iz drugih europskih zemalja?

Ja sam ponosna na izložbu i konferenciju i veoma zahvalna i Uredu za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskom katoličkom sveučilištu kao suorganizatorima. Mislim da smo napravili veliku stvar. Sve reakcije to potvrđuju. U samom Europskom parlamentu nije bilo nikakvih negativnih reakcija, dapače sve redom su bile pozitivne. Izložbu je pogledalo i konferenciji prisustvovalo jako puno zastupnika iz različitih zemalja i različitih političkih opcija. Mnogi mi se još danas javljaju i čestitaju. Kao što je sama potpredsjednica Parlamenta gospođa Mairead McGuinness rekla na otvaranju izložbe, izložba o Stepincu je bila na tih tjedan dana „svetište u srcu Europskog parlamenta“. Konferencija je održana u suradnji s Radnom skupinom Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog, što također dovoljno govori o podršci zastupnika, ali i Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u Europskom parlamentu. Na otvaranje izložbe pozvala sam i predsjednika Europskog parlamenta, gospodina Martina Schulza, koji se je ispričao jer je imao unaprijed dogovoreno službeno putovanje, ali mi je odgovorio da je počašćen pozivom i zaželio je sreću s organizacijom. Srbija je jedina koja je ovdje pronašla nešto sporno, no Srbija niti je članica EU, niti je stranka u postupku, niti odlučuje o kanonizaciji, stoga njihova protestna nota ili smjena veleposlanika jer nije spriječio izložbu koju realno nije niti mogao spriječiti, samo pokazuje njihovu vlastitu slabost i nespremnost na poštivanje europskih vrijednosti za koje se bl. Alojzije Stepinac borio.

– Naravno, pitanje koje vam moramo postaviti kao eurozastupnici jest kako komentirate Brexit? Što on znači za Europsku uniju i njezin dosadašnji koncept? Hoće li on morati biti modificiran ili radikalnije mijenjan?

Žao mi je da su građani Velike Britanije nakon 43 godine odlučili napustiti Europsku uniju, ali odluku britanskih građana moramo poštovati. Veze stvorene u posljednjih četrdesetak godina duboke su te je utjecaj Velike Britanije na razvoj europskog društva tijekom toga razdoblja neprocjenjiv. No građani Velike Britanije su odlučili da ne žele više biti dio europske obitelji, već da žele nastaviti svoj put samostalno. Nakon što britanska vlada podnese službeni zahtjev za razdruživanje, EU će s Velikom Britanijom započeti proces pregovora o razdruživanju koje je potrebno provesti čim prije, a unutar predviđenog roka od dvije godine, definirajući uvjete našeg budućeg partnerstva i suradnje. Velika Britanija će izlaskom iz EU mnogo izgubiti, britanski građani će to tek osjetiti, ali i EU također gubi jednog člana svoje obitelji, no opstanak i ideja EU nije dovedena u pitanje. Pred nama se nalazi veliki izazov u kojemu moramo očuvati snažnu i ujedinjenu Europu – s Velikom Britanijom kao pouzdanim partnerom.

Goran Andrijanić | Bitno.net


Objavljeno: 25. lipnja 2016.

Možda vam se svidi