Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Drugi dan trodnevnice na Udbini, 23. kolovoza, predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović u koncelebraciji s gospićkim dekanom Milom Čančarom, udbinskim župnikom fra Nediljkom Knezovićem, biskupijskim kancelarom Marinkom Miličevićemi i prebendarom zagrebačkog prvostolnog Kaptola i arhimandritom grkokatoličkog manastira Sv. Mihovila u Marči Zvonimirom Kurečićem.

U propovijedi je biskup Bogović govorio o komunističkim zlodjelima koja radi političke ravnoteže u svijetu nisu javno osuđena sve do pobjede demokracije u većini komunističkih zemalja. Među rezultatima tada pokrenutih istraživanja je i Crna knjiga komunizma koja pokazuje da su da su komunistički režimi u zemljama gdje su bili na vlasti ubili oko 100 milijuna ljudi. S mnogih razina krenuli su prijedlozi da se komunizam osudi, a krivci kazne za zlodjela te je objavljeno više odluka raznih nadleštava,među njima i ona Europske parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2006. (Rezolucija 1481) kojim se osuđuju komunistički zločini, ali nisu prihvaćene preporuke kako bi se to u praksi ostvarilo, napomenuo je biskup Bogović. Dodao je kako je Hrvatski sabor prošle godine donio odluku da se 23. kolovoza obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima te je naša Crkva odlučila da se proslava Dana hrvatskih mučenika stavi prije dana krbavske tragedije, odnosno posljednju subotu u kolovozu. Time se povezalo proslavu obilježavanja naših starijih i novijih stradanja. No, željeli smo i na sam ovaj Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i posebno obilježiti na dan kad se on u cijeloj Europi obilježava, istaknuo je biskup.

Žrtve trebamo staviti u prvi plan, njima odati poštovanje, bez obzira od čijeg su nasilja stradale. Uvjeren sam da se tim putem može graditi istinsko i trajno zajedništvo, istaknuo je biskup Bogović, dodavši kako nije riječ samo o žrtvama, nego o mučenicima, nepravedno osuđenima koji se predaju u Božje ruke. Oni to jesu, pa makar i ne bili službeno proglašeni. Svih njih se sjećamo u ovoj Crkvi hrvatskih mučenika i izražavamo svoje zajedništvo s njima, svoju zahvalnost za križ koji su ponijeli jer vjerujemo da njihova žrtva nije bila uzaludna ni za njih, ni za njihove, ni za naš narod.

Javnosti valja pokazati da su mnogi od onih koje je komunistička diktatura gurala u tamu zaborava, dragocjeni biseri naše prošlosti. Tu ne mislimo samo na kardinala Alojzija Stepinca, nego i na brojne manje poznate i nepoznate koji zaslužuju da se izvuku iz tame i da nas nadahnjuju i žive u našim sjećanjima. Zato je naša Crkva osnovala povjerenstvo za hrvatski martirologij kojemu je sveta zadaća da i za nas izvuče iz tame sudbinu tih junaka. Za zdravo društvo valja staviti u prvi plan žrtve i poštovanje prema njima, a ne mučitelje i zgražanje nad njihovim nedjelima. Crkva u središta svojih okupljanja stavlja Kristovu žrtvu, a imena njegovih mučitelja sporedne su osobe.

Dužnost je našeg naraštaja spasiti istinu o svim ljudskim žrtvama, a posebno nevino stradalima i osuđenima, ali i spasiti povijest od ideološki fabriciranih neistina naše prošlosti. Projekt Crkva hrvatskih mučenika i Komisija naših biskupskih konferencija za hrvatski martirologij stavili su to među svoje zadatke. Očekujemo da će i državne strukture preuzeti svoj dio odgovornosti, a na to ih potiče i današnji Dan spomena na žrtve svih totalitarnih režima, zaključio je biskup Bogović. (ika/bitno.net)