„Mladi su već sada okosnica i temelj mnogih pozitivnih, dobrih stvari koje se događaju u Crkvi u Hrvata“, kaže don Ivan Terze, povjerenik za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije.

U razgovoru za Glas Koncila vrlo pozitivnim je ocijenio stanje s hrvatskim mladima u cijeloj domovini navodeći kao primjer volonterske akcije  poput ’72 sata bez kompromisa‘, ili nedavnu akciju osječkoga SKAC-a u Vukovaru.

„Uistinu, ne zatvarajući oči pred brojnim prijetnjama i izazovima, čini mi se da ima uistinu mnogo ‘gorućih grmova’ u različitim dijelovima naše domovine na kojima se mladi griju te isijavaju toplinu i nadu oko sebe“, kaže Terze.

Pohvaljujući veliku količinu aktivnosti koje Crkva pruža mladima, posebice onima u studentskoj kategoriji, don Ivan je ipak imao jednu znakovitu primjedbu: „Nakon nekoga vremena uključenosti u pokrete, zajednice, oni stvore obitelj. I onda? Gdje su onda? Koja je ponuda u našim župnim zajednicama za mlade obitelji, primjerice u prvih deset godina braka? Ima, doduše, različitih obiteljskih zajednica, no smatram da moramo puno više napraviti na tom polju“.

Iako je svjestan da medijska slika o mladima nije uvijek ružičasta, povjerenik za mlade tvrdi kako treba odvojiti stvarnost od onoga što nam se servira: „Mnoge bi, primjerice, iznenadilo kad bih im rekao koliko mladih športaša danas u svojim vezama živi predbračnu čistoću. Riječ je o ljudima s medijskih naslovnica. Oni o tome ne govore jer je to njihova intima, ali tako žive. A kad otvori neke novine ili portal, čitatelj vidi neku drugu sliku“.

Don Ivan je pozitivnim ocijenio stanje među mladima čak i u usporedbi sa starijim generacijama, ustvrdivši da je udio mladih vjernika danas u društvu puno veći nego što je to bio slučaj s njihovim roditeljima. „I zauzetiji su, pa čak i autentičniji nego njihovi roditelji. Smatram, dakle, da su naši mladi vjernici autentični znak adventske nade“, kaže splitski svećenik.

Upitan ne osjećaju li se ipak i u Hrvatskoj sekularizacijski trendovi sa Zapada, don Ivan je kazao kako nema smisla uspoređivati situaciju kod nas s europskim društvima. „Naime, s kojim bismo se europskim narodom trebali uspoređivati ako znamo da svaki od njih ima svoju povijest, svoj put? Nismo mi prošli ono što su oni prošli, niti su oni prošli našu povijest“, kazao je.

Na kraju, spominjući vrijeme došašća kao vrijeme iščekivanja, splitski svećenik je kazao kako je jedan od problema u Crkvi robovanje brojkama, umjesto da gledamo prema onome što imamo: „Na široj crkvenoj razini nesposobnost iščekivanja očituje se navezanošću na brze rezultate, pozitivne statistike i velike brojeve. Ako to izostane, nastupa razočaranje koje nam ne dopušta vidjeti ono što već imamo, znakove da je Bog već sada na djelu. Jedan od tih znakova su, kao što sam rekao, naši mladi“.