600 godina Crikvenice

Veliki jubilej Crikvenice, 600. godina prvog spominjanja njezina imena u darovnici kneza Nikole IV. Frankopana pavlinima, euharistijom je proslavljen 4. kolovoza.

Crikvenica

Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Ante Padovanskog predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić, a evanđelje je pročitano na starohrvatskom jeziku. Pjevane dijelove mise, također na starohrvatskom, izvodio je župni zbor s Jelenja, a na suvremenom hrvatskom domaći župni zbor. Organizatori su za tu priliku pripremili knjižicu s redom mise na starohrvatskom jeziku koju su uredili mons. Dinko Popović i Emili Ilić. Time se željelo podsjetiti na korijene kulture koju su na prostorima Crikveničkog i Vinodolskog primorja čuvali upravo pavlini po čijem je samostanu Crikvenica i dobila ime.

„Bez pamćenja pojedinac, grad, narod sliče stablu bez korijena, kući bez temelja, gradu bez obrambenih zidova, brodu bez kormila. Iskorijenjeno se stablo suši, kuća se bez temelja ruši, grad bez zaštite postaje lakim plijenom osvajača koji iznakažuju i mijenjaju njegov identitet, brod bez kormila biva sličan ljuski kojom se poigravaju morski valovi i vjetrovi. A narod bez sjećanja je pak narod bez budućnosti, kako je već davno rečeno”, rekao je u propovijedi nadbiskup Devčić. Na prošlost su podsjetile i djevojke i mladići u tradicionalnim nošnjama, a na misi su uz domaćeg župnika fra Antu Mrvelja i drugog crikveničkog župnika Slobodana Bunoze, sudjelovali i predstavnici Grada s gradonačelnikom Damirom Rukavinom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadbiskup je u propovijedi istaknuo da pamćenje i spomen imaju duboko ljudsko i vjersko značenje. „Ta potreba da se otkrije svoje korijene kao da raste i jača usporedo sa širenjem procesa globalizacije, koja nažalost mnoge povlači u svoj vrtlog iskorijenjenosti, bezimenosti i bezličnosti. Poznato je također da čovjek otkad postoji ne prestaje tragati za svojim počecima. On je biće koje ima neodoljivu potrebu znati od koga je i odakle potekao, a isto tako kamo ide, prema kojoj i kakvoj luci plovi njegov životni brod. Razne religije, filozofije i znanosti trude se dati odgovor na to temeljno ljudsko pitanje. Znati svoje početke znači imati svoj identitet, a spominjati se svojih početaka i prošlosti doprinosi njegovu jačanju i učvršćivanju”, rekao je nadbiskup.

Dodao je i da pritom sjećanju na korijene važnu ulogu ima i vjera. „Bog po Mojsiju poučava i opominje svaki naraštaj i svakog pojedinca. Sjeti se, spomeni se, ne zaboravi Božjih zakona i njegovih djela u prošlosti, osobnoj i narodnoj, pa ti tada neće nikada ponestati nade ni blagoslova. Što drugo možemo poželjeti nego da takav spomen bude i ova velika obljetnica našeg grada Crikvenice, spomen iz kojeg ćemo učiti kako je Bog u prošlosti ovog grada vodio svoj narod, kako mu je bio blizak, i kako je narod odgovarao na Božje upute i slijedio njegove zakone, a nerijetko ih i zanemarivao i kršio. Tako poučeni odvažnije ćemo se suočavati s problemima sadašnjosti i sigurnije kročiti u budućnost, sigurni da će nas u njoj Bog jednako pratiti kao što je u prošlosti pratio naše pretke. Preko pavlina u ovome gradu i u ovome kraju Bog je upravo takvu povijest pisao i ispisao da iz nje može za svoje vrijeme učiti svaki novi naraštaj. Zato je važno spominjati se dana pradavnih, promatrati minule godine i vjekove, pitati one koji više znaju, ukratko: učiti od prošlosti, kako bi nam sadašnjost i budućnost bile bolje”, zaključio je nadbiskup.

Završna proslava crikveničkog jubileja održat će se 14. kolovoza, na dan koji je zapisan u spomenutoj darovnici Nikole IV. Frankopana, kada se ujedno slavi Dan Grada. (ika/bitno.net)


Objavljeno: 6. kolovoza 2012.

Možda vam se svidi