Nakon što je Sinoda o Amazoniji zakoračila u drugu polovicu svog puta jasno je kako tema nedostatka svećenika, s popratnim pitanjima ređenja oženjenih muškaraca i žena, dominira raspravom.

Tako se u srijedu, na medijskom brifingu o Sinodi, teme celibata dotaknuo brazilski biskup Wellington Tadeu de Queiroz Vieira, voditelj dijeceze Cristalândia, istaknuvši da nedostatak svećenika nije konkretan problem samo za Amazoniju, nego i za Europu.

“U Bibliji i u teologiji nema zapreka za ređenje iskušanih oženjenih muškaraca. Mnogi koji sudjeluju na sinodi misle kao i ja, no u celibatu ne vide glavnu prepreku za veći broj svećenika”, rekao je i dodao: “Istinski je problem nedosljednost, nevjernost i sablazan koju su prouzročili zaređeni službenici.”

No, izjava koja je posebno odjeknula tijekom protekla dva tjedna bila je ona biskupa Erwina Kräutlera.

Nekadašnji upravitelj brazilske teritorijalne prelature Xingu, rodom iz Austrije, poručio je kako “domorodački narodi ne razumiju celibat”.

Kräutler je izjavio i kako “nema druge opcije” osim ređenja oženjenih muškaraca te da je oko toga “potpuno iskren”.

“Postoji na tisuće zajednica u Amazoniji koje nemaju euharistiju osim jednom, dva ili tri puta godišnje. Ti su ljudi praktički isključeni iz Crkve.”

Na njegov istup reagirao je umirovljeni brazilski biskup José Luis Azcona.

“Nisu domorodačke kulture te koje imaju nepremostive teškoće u razumijevanju celibata. Već među njima nije došlo do prave inkulturacije evanđelja”, prenosi njegove riječi Catholic News Agency.

“Zbog brojnih razloga dogodila se predaja vjere koja nije transformirana u kulturu, vjere koja nije u potpunosti primljena, nije promišljena u cijelosti i nije življena vjerno”, izjavio je biskup Azcona dodavši kako “prvi korak u rješavanju tog problema nije napuštanje celibata” već rad na boljoj inkulturaciji evanđelja.

Kao primjer spomenuo je grčku, rimsku i židovsku kulturu koje su imale “sličnih poteškoća u razumijevanju, ali su istovremeno iskusile nesputanu radost ‘slavljenja Krista u svojim tijelima'”.

José Luís Azcona/Foto: Brazilska biskupska konferencija

Umirovljeni prelat dodao je kako “vizija svijeta domorodačkih kultura nije ona koja određuje evangelizaciju i što se može ili ne može prihvatiti iz evanđelja Isusa Krista”, jer bi se time stvorilo pseudo-evanđelje koje se ne bi temeljilo na Kristu i Crkvi.

“Isus Krist i njegov Duh nadilaze sve kulture, ali su istovremeno utkani u vrijednosti i najdublje izraze svake kulture. On je početak, sredina i svršetak svake inkulturacije.”

Ovo nije prvi istup biskupa Azcone u kojem je kritizirao pojedine aspekte ili istupe tijekom Sinode o Amazoniji.

U razgovoru za portal Crux, istaknuo je da je tekst radnog dokumenta Sinode o Amazoniji “slab, nedosljedan, predstavlja specifičan način razmišljanja te je stoga opasnost za slobodu misli u Crkvi, a posebice u Amazoni”.

Zanimljivo je da je upravo biskup Erwin Kräutler, čiju je izjavu o celibatu Azcona također kritizirao, jedan od glavnih autora kritiziranog Radnog dokumenta.

Prema mišljenju brazilskog prelata, jedan od najvećih nedostataka dokumenta je izostavljanje raspetog Krista u dijelovima u kojima se govori o stvaranju, kulturi, dijalogu, interkulturalnosti, pastoralnom dijalogu i nadi.

“Riječ je o zabrinjavajućem izostanku, pastoralno i crkveno kukavičkom, koji svjedoči o podilaženju prevladavajućem sekularizmu, te utječe na srce Crkve i Sinode.”

Posebna kritika koju je brazilski biskup uputio predsinodskom dokumentu odnosi se na to da je, prema njegovu mišljenju, zagađen pelagijanizmom, herezom nastalom u prvim stoljećima Crkve koja umanjuje važnost božanske milosti u spasenju. Takav nauk “uopće nije prisutan u naučavanju pape Franje”, ističe Azcona.

Tino Krvavica | Bitno.net