Komarica

Na poziv Paneuropske radne skupine Europske pučke stranke (EPP), banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, od 2. srpnja boravi u radnom posjetu Europskom parlamentu i drugim europskim institucijama u Strasbourgu.

Biskup Komarica održao je 3. srpnja predavanje pred zastupnicima Europskog parlamenta na temu “Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili buduća članica Europske unije?” Podsjetio je na aktualnu nezadovoljavajuću društvenu, političku, pravnu i ekonomsku situaciju u zemlji 16 godina nakon završetka rata i ilustrirao tu tvrdnju nizom konkretnih podataka.

Pojasnio je da je takva situacija plod Daytonskog sporazuma koji je, prema opće prihvaćenoj tvrdnji mnogih europskih i američkih političara i analitičara, zaustavio rat ali nije osigurao prijeko potrebnu podlogu za izgradnju pravne države koja bi jednog dana mogla postati članicom Europske unije. Naveo je očit izostanak zajedničke vizije dosadašnjih i sadašnjih domaćih političara o budućnosti cijele zemlje. Pojasnio je kako sadašnje političko, administrativno i društveno uređenje u BiH ne dopušta nikakav prostor za pravednu i demokratsku usmjerenost države, a sve se to ne događa bez sudjelovanja i predstavnika međunarodne zajednice, osobito predstavnika država supotpisnica Daytonskog sporazuma.

Biskup Komarica potužio se na nedovoljnu, neodlučnu i nejedinstvenu konstruktivnu potporu međunarodne zajednice u ostvarenju ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana BiH, kao i u ostvarenju svih temeljnih ljudskih prava i sloboda. Posebno je upozorio na još uvijek neriješeno pitanje mnogih prognanika i izbjeglica koji nisu odustali od želje za povratkom, a država im ne omogućuje potrebnu političku, pravnu i materijalnu potporu za održivi povratak. Dodao je da je posebno dramatična situacija s obzirom na jako mali povratak prognanih Hrvata zbog čega je početkom godine i Sveta Stolica izrazila svoju veliku zabrinutost.

Biskup Komarica nadalje je ustvrdio da je međunarodna zajednica uložila mnogo napora i sredstava u BiH, ali da su, uslijed dosadašnjeg društvenog uređenja i nepostojanja odgovorne pravne države, velike sistematske korupcije i rasprostranjenog privrednog kriminala, pozitivni plodovi njezinih nastojanja veoma slabi. Pozvao je europske zastupnike da se odlučnije i zajedničkim snagama založe za konačno temeljito ozdravljenje te “opasne rane” na tijelu europskog kontinenta i tako ne dopuste da BiH bude u jednom ponovljenom izdanju moguća tragična sudbina cijelog kontinenta, kao što je to bila prije nepunih 100 godina. Biskup Komarica založio se za što bržu izgradnju bosansko-hercegovačkog društva koje će BiH kao suverenu, demokratsku, socijalnu i sekularnu pravnu državu čim prije učiniti sastavnicom Europske unije.

Nakon izlaganja biskupa Komarice uslijedila je živa rasprava u kojoj su mnogi sudionici izrazili svoje slaganje s njegovim stavovima i zahvalili mu za otvorene kritičke tvrdnje, kao i za utemeljene poticaje europskim zastupnicima da se više angažiraju oko budućnosti BiH.

Biskup Komarica imao je također cijeli niz susreta s pojedinim skupinama utjecajnih europskih zastupnika, koji su pokazali posebno zanimanje za aktualnu situaciju u BiH. Obećali su biskupu Komarici da njegove molbe i sugestije neće prečuti u svom budućem radu u Europskom parlamentu.

Biskupa Komaricu je 3. srpnja primio i predsjednik Suda za ljudska prava u Strasbourgu Nicholas Bratza. Biskup mu je u kratkim crtama prikazao teško političko i pravno stanje u BiH, istaknuvši posebno neučinkovitost domaćeg sudstva te sustavno kršenje ljudskih prava i nijekanje temeljnih prava i sloboda kako prognanim i izbjeglim osobama tako i povratnicima i onima koji su ostali na svojim ognjištima. Predsjednik Bratza zahvalio je prikazu zabrinjavajućeg stanja u zemlji, koje mu je donekle poznato iz dosadašnjeg rada pri Sudu, a sada još jasnije na temelju informacija biskupa Komarice kao neposrednog svjedoka i ujedno tumača osjećaja mnogih stanovnika BiH. Ujedno je izrazio iskrenu osobnu zabrinutost za nepoštovanje ljudskih prava i sloboda i zajamčio spremnost i volju Suda da još učinkovitije i zauzetije radi na osiguranju poštivanja istih.

Biskup Komarica susreo se i s veleposlanicom Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Anicom Djamić i veleposlanikom BiH Zdenkom Martinovićem, kao i s mjesnim nadbiskupom Jean-Pierrom Gralletom, članovima Stalne misije Svete Stolice pri Vijeću Europe mons. Aldom Giordanom i tajnikom mons. Slađanom Ćosićem, svećenikom Vrhbosanske nadbiskupije. Razgovarao je i s podtajnikom državnog tajništva Svete Stolice za odnose sa državama mons. Ettorom Balestrerom koji se nalazi u radnoj posjeti u Strasbourgu.

U povodu prve obljetnice smrti zasluženog europskog političara nadvojvode Otta von Habsburga, biskup Komarica je 4. srpnja u kapeli Europskog parlamenta predvodio misu zadušnicu na kojoj su se okupili zastupnici i drugi prijatelji von Habsburga. (ika/bitno.net)