U istraživanju kojim je obuhvaćeno 5625 osoba, 85% ispitanih Židova prihvaća cjepivo, slijede bijeli katolici (68%), drugi kršćani (64%), te pripadnici nekršćanskih religija (64%). Na dnu ljestvice su bijeli evanđeoski protestanti s 45% onih koji prihvaćaju cjepivo te hispanoamerički protestanti (43%).

Pokazalo se kako, ukupno gledano, postoji pozitivna korelacija između pohađanja vjerskih službi i prihvaćanja cjepiva. Tako 73% bijelih katolika koji pohađaju vjerske službe prihvaća cjepivo, dok ih među onima koji rijetko ili nikada ne sudjeluju na vjerskim službama cjepivo prihvaća 67%. Cjepivo prihvaća 69% vjerski aktivnih mainline protestanata, dok ih je među onima koji ne sudjeluju na obredima 61% pozitivno prema cjepivu. Obrnut odnos između prihvaćanja cjepiva i pohađanja vjerskih službi zabilježen je kod bijelih evanđeoskih protestanata. Njih 43% koji idu na službe prihvaćaju cjepivo, dok je ta brojka nešto veća kod onih koji rijetko ili nikada ne sudjeluju na vjerskim službama (48%).

Ispitanicima je postavljeno i pitanje slažu li se s izjavom ”Budući da cijepljenje protiv COVID-19 pomaže zaštititi sve, to je način življenja vjerskog principa ljubavi prema bližnjemu”. S izjavom su se najviše složili Židovi (69%), zatim mormoni (66%), pa pripadnici nekršćanskih religija (64%). Što se tiče katolika, složilo se 57% bijelih katolika te 55% katolika hispanoameričkog porijekla. Na dnu ljestvice su bijeli evanđeoski protestanti kojih se 46% složilo s izjavom.

S druge strane, tek se svaki peti ispitanik (21%) složio s tvrdnjom “Bog uvijek nagrađuje one koji imaju vjeru s dobrim zdravljem i zaštitit će ih od zaraze COVID-19”. Najveći udio onih koji su se složili je među crnim protestantima (38%) te protestantima i katolicima hispanoameričkog porijekla (35% obje skupine), dok su se s izjavom najmanje složili bijeli katolici (18%), mormoni (16%) te Židovi (12%).

PRRI je ispitao i koliki je utjecaj vjerskih vođa na formiranje mišljenja o cjepivu. Tu se pokazalo da 55% mormona barem u nekoj mjeri uzimaju vjerske vođe kao izvor informacija o cijepljenju. Iza njih su crni protestanti s 52%. Što se tiče katolika 43% katolika hispanoameričkog porijekla informacije o cijepljenju traže od vjerskih vođa, dok se isto odnosi na 27% bijelih katolika. Na dnu ljestvice su Židovi (18%) i osobe koje se ne smatraju vjernicima (13%).

Osim utjecaja vjerskih uvjerenja istraživanje je pokušalo doznati koliko razina obrazovanja, dob i pristajanje uz tzv. QAnon teorije utječu na odluke o cijepljenju, a cjelovite rezultate možete pogledati ovdje.

Komentirajući istraživanje direktor PRRI-a Robert P. Jones za časopis Time je kazao kako će “biti potrebno svako dostupno sredstvo kako bismo stekli imunitet krda”.

“Ono što smo pokazali jest da [vjerski pristup] uistinu može biti dio rješenja, posebice za neke naše zajednice koje su vrlo sumnjičave prema cijepljenju, ali su usko povezane s vjerom”, rekao je Jones.

“Kako bi se nadvladala neodlučnost uistinu su potrebne sve vrste kulturoloških resursa, a religija je, smatram, resurs koji je po ovom pitanju često zanemaren. Mi pokazujemo da ona može igrati prilično ključnu ulogu”, zaključio je direktor PRRI-a.