Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša jučer je pred nekoliko predstavnika Vlade RH i Sabora kritizirao nedavnu odluku Ustavnog suda koja je “otvorila put surogat majčinstvu” premda je ono “izrijekom zabranjeno u Republici Hrvatskoj”.

“Odluku matičara da odbije upis djeteta s neistinitim podacima o porijeklu tj. o biološkim roditeljima, Ustavni sud osporio je pozivanjem na djetetovo pravo na identitet. Možemo se doista pitati o kakvome identitetu govorimo kad je temeljno ljudsko dostojanstvo pogaženo svođenjem djeteta na proizvod po narudžbi, a žene na utrobu za iznajmljivanje”, poručio je Kutleša na tradicionalnom “Molitvenom doručku” Sisačke biskupije.

Među nazočnima su bili i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministar demografije Ivan Šipić te saborska zastupnica Marijana Petir.

Predsjednik HBK u govoru je dodao kako surogatstvo “premda se često predstavlja kao čin solidarnosti ili pomoći neplodnim parovima, u svojoj biti ono razgrađuje dostojanstvo i djeteta i žene”.

“Dijete se pretvara u predmet ugovora, a majčinstvo u uslugu. Takva praksa ne liječi rane neplodnosti, nego stvara nove nepravde, često na račun socijalno najugroženijih žena i temeljnih prava na obitelj, zaštitu i dobrobit djece.”

Time je zagrebački nadbiskup podsjetio na neke od glavnih točaka protivljenja Katoličke Crkve surogatstvu.

Što je surogatstvo?

Surogatstvo je praksa u kojem ženska osoba iznosi trudnoću za drugu osobu ili par. Začeće se obično postiže medicinski potpomognutom oplodnjom (što je već problematično iz perspektive katoličkog nauka) tako da se ili oplodi jajna stanica surogat-majke ili se u njeno tijelo unosi već oplođena jajna stanica s genskim materijalom drugih osoba (nerijetko upravo para koji to dijete namjerava odgajati).

Poseban oblik je komercijalno surogatstvo gdje surogat-majka prima financijsku naknadu za sudjelovanje u procesu.

Surogatstvo je iznimno kontroverzna praksa koja je zabranjena u brojnim zemljama svijeta, uključujući i Hrvatsku. Njenu problematičnost potkrjepljuju i brojni primjeri o kojima smo tijekom godina pisali na portalu (OVDJE, OVDJE i OVDJE)

Nauk Crkve o surogatstvu

Katolička Crkva u Katekizmu priznaje i prepoznaje “veliku bol ženidbenih drugova koji otkriju da su neplodni” (točka 2374) te smatra kako “treba ohrabriti istraživanja koja idu za tim da se smanji ljudska neplodnost” (2375).

Unatoč tome, Crkva vjeruje i naučava da su postupci koji razdvajaju nastanak života od bračnog čina moralno problematični te da svako ljudsko biće od začeća ima neotuđivo dostojanstvo. Stoga je surogatstvo iz katoličke perspektive duboko problematično.

Nadbiskup Kutleša progovorio je protiv surogatstva. Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Kako piše u točki 2376 Katekizma Katoličke Crkve: “Tehnike koje uzrokuju odvajanje roditelja, zahvatom strane osobe u ženidbeni par (davanje sperme ili ženske gamete, posudba maternice), teško su nemoralne. Te tehnike (inseminacija i heterologna umjetna oplodnja) vrijeđaju pravo djeteta da bude rođeno od oca i majke koje poznaje i koji su među sobom vezani ženidbom. One su izdaja ‘isključivog prava supružnika da postanu otac i majka samo jedno pomoću drugog’.”

Papa Lav XIV. nedavno je u obraćanju diplomatima akreditiranima pri Svetoj Stolici kritizirao surogat majčinstvo koje, „pretvarajući trudnoću u uslugu o kojoj se može pregovarati, narušava dostojanstvo i djeteta, svedenoga na ‘proizvod’, i majke, iskorištavajući njezino tijelo i prokreativni proces te mijenjajući izvorni relacijski plan obitelji“.

Upravo je kršenje dostojanstva djeteta i majke teza kojom se vodi i Deklaracija “Dignitas infinita” o ljudskom dostojanstvu iz 2024. godine.

U točki 48. tog dokumenta stoji kako Crkva “zauzima stav protiv prakse surogat majčinstva, kroz koje dijete, neizmjerno vrijedno, postaje puki objekt”.

Svako dijete, piše dalje u dokumentu (točka 49.), “ima pravo, na temelju svog neotuđivog dostojanstva, na potpuno ljudsko, a ne umjetno izazvano podrijetlo, te ima pravo primiti dar života koji u isto vrijeme očituje i dostojanstvo darivatelja i primatelja”.

“Nadalje, priznanje ljudskog dostojanstva uključuje i priznanje dostojanstva bračne zajednice i ljudskog rađanja u svim njegovim dimenzijama. U tom smjeru, legitimna želja za rađanjem djeteta ne može se transformirati u ‘pravo na dijete’ koje ne poštuje dostojanstvo samog djeteta kao primatelja besplatnog dara života.”

Surogat majčinstvo “narušava i dostojanstvo same žene”.

“Ovom praksom žena se odvaja od djeteta koje je raslo u njoj i postaje jednostavnim sredstvom koje je podređeno dobiti ili proizvoljnoj želji drugih. To je na svaki način u suprotnosti s temeljnim dostojanstvom svake osobe i njezinim pravom da uvijek bude priznata za sebe, a nikada kao instrument za drugoga”, zaključuje se u dokumentu.

Dodajmo kako Katolička Crkva kao alternative surogatstvu (i medicinskim potpomognutoj oplodnji) navodi posvajanje te moralno prihvatljive načine liječenja neplodnosti poput NaPro tehnologije koja je prisutna i u Hrvatskoj.